Opća audijencija

„Nego izbavi nas od zla“


U srijedu, 15. svibnja na Trgu Sv. Petra Papa je tijekom opće audijencije nastavio niz kateheza koje tematiziraju molitvu Očenaša, govoreći o sedmom zazivu: „nego izbavi nas od Zloga!“.

Foto: vatican.va

Foto: vatican.va

Sveti Otac je objasnio kako ovim izrazom, onaj koji moli ne traži samo da ne bude napušten kad navale napasti, nego i moli da bude oslobođen od zla. „Izvorni grčki glagol je vrlo snažan: evocira prisutnost zloga koji nas želi zgrabiti i ugristi i od kojega molimo Boga da nas oslobodi. Apostol Petar također kaže da zli, đavao, obilazi oko nas poput ričućeg lava, da nas proždre, a mi molimo Boga da nas izbavi od njega. Ovom dvostrukom prošnjom: 'ne napusti nas i 'izbavi nas', izbija na vidjelo bitna značajka kršćanske molitve. Isus uči svoje prijatelje da im molitva Ocu bude ispred svega, također i posebno u vrijeme kad zli daje osjetiti svoju prijeteću prisutnost. Naime, kršćanska molitva ne zatvara oči pred životom. To je sinovska molitva, a ne dječja molitva. Ona nije toliko zanesena Božjim očinstvom da zaboravlja da je čovjekov posut nebrojenim teškoćama“, napomenuo je papa Franjo.

„Da nema posljednjih redaka Očenaša, kako bi grešnici, progonjeni, očajni, umirući mogli moliti!?“, zapitao je poglavar Katoličke Crkve te objasnio kako je posljednja upravo prošnja kada su ljudi na rubu. „U našem životu postoji zlo koje je neosporno prisutno. Povijesne knjige su utješni katalog iz kojeg je razvidno koliko je naša egzistencija na ovome svijetu bila često avantura koja je neslavno završila. Postoji tajanstveno zlo, koje zasigurno nije Božje djelo, već se tiho uvlači u nabore povijesti (...) Osoba koja moli nije slijepa i jasno vidi pred svojim očima ovo zlo koje je tako golemo i u tako silnom proturječju sa samim otajstvom Boga. Otkriva ga u prirodi, u povijesti, pa čak i u vlastitome srcu, jer nema toga među nama tko može reći da je izuzet od zla ili barem da ga nije napastvovao zli“, posvijestio je papa Bergoglio te naglasio kako svi znaju što je zlo; što je napast; te kako su svi iskusili na vlastitoj koži napast, bilo koji grijeh da je posrijedi.

„Posljednji vapaj Očenaša ustremljen je protiv ovog zla 'širokih skuta', koji drži pod svojim kišobranom najrazličitija iskustva: čovjekove tuge, patnju nevinih, ropstvo, iskorištavanje drugoga, plač nevine djece. Svi ti događaji protestiraju u čovjekovu srcu i postaju glasom u posljednjem izričaju Isusove molitve. Upravo u izvješćima o Muci neki izrazi iz molitve Očenaš pronalaze svoj najupečatljiviji odjek (...) Isus je u punini iskusio ubod oštrice zla, ne samo smrt, nego smrt na križu, ne samo samoću, nego i prijezir, poniženje, ne samo zlobu, nego i okrutnost, iskusio je da se ono svom žestinom okomilo na Njega. Eto što je čovjek: biće opredijeljeno za život, koje sanja o ljubavi i dobru, ali zatim neprestano izlaže zlu sebe samog i svoje bližnje, do te mjere da možemo biti u napasti da očajavamo zbog čovjeka“, upozorio je Papa.

Kako prenosi IKA, na kraju je kazao kako je Očenaš nalik simfoniji koja traži da se ispuni u svakome od nas. „Kršćanin zna koliku zlo ima moć podjarmljivanja i istodobno doživljava koliko je Isus, koji nikada nije podlegao njegovim zavodljivostima, na našoj strani i pritječe nam u pomoć (...) Iz Isusova oproštenja na križu izvire mir: to je dar Uskrsloga (...) Ovdje je s onom snagom koju nam daje da možemo ići naprijed i obećava nam da će nas izbaviti od zla“, poručio je Sveti Otac te u pozdravu na talijanskom jeziku pozvao na nasljedovanje Gospe.

KT