Nikaragva: Na klevete režima, Crkva odgovara molitvom


Nikaragva je potresena krvavom kampanjom represije koju provodi Vlada kako bi zaustavila prosvjede, proživljava teške trenutke. To je bolno vrijeme kada blizina i solidarnost Crkvi Latinske Amerike i cijeloga svijeta podsjećaju nikaragvanski narod da nije sam.

Protesti u Nikaragvi su prožeti molitvom

Protesti u Nikaragvi su prožeti molitvom

Stanje je u Nikaragvi zastrašujuće. Na popisu koji je još uvijek privremen, 360 je poginulih. Sustavno se ugrožavaju ljudska prava i napada Crkva. Na proslavi 39. obljetnice sandinističke revolucije, nikaragvanski je predsjednik Daniel Ortega optužio biskupe za pokušaje državnog udara i nazvao ih "sotonistima". Crkva se snažno napada i preko interneta. U videozapisima, koji se emitiraju na društvenim mrežama, vide se osobito paravojni i policijski službenici koji kleveću svećenike i biskupe.

Nasuprot toj teškoj i bolnoj društvenoj i političkoj krizi, nada je u molitvi. Nakon «Dana posta» koji su 20 srpnja proglasili nikaragvanski biskupi 21. srpnja je upriličen Molitveni dan za Nikaragvu koji organizira Vijeće latinskoameričkih biskupa. Na međunarodnoj su razini mnoge biskupske konferencije organizirale slične molitve.

Carlos Espinoza, novinar agencije FIDES, izjavio je za Radio Vatikan Italija da Crkva na napade odgovara molitvom. To je odgovor koji nikaragvanska Vlada ne razumije, ali umjesto toga, razumije ga nikaragvanski narod u kojem katolička vjera ima čvrste i duboke korijene. Kriza je više društvena nego politička. Rješenje je, kako je Crkva više puta naglasila, u dijalogu. Jedan od uvjeta koji su bili traženi tijekom pregovora jesu prijevremeni izbori, no Vlada je uvijek odbijala taj zahtjev.

«Crkva je sudjelovala u dijalogu koji je bio prekinut, u ulozi "posrednika i svjedoka". Sada, nadajući se da se može ponovno otvoriti kanal dijaloga, živimo u vremenu obilježenom boli, ali ne i lišeni nade», naglasio je Carlos Espinoza.

Podsetimo u korijenu nasilja je mirovinska reforma koju je predložila marksistička sandinistička Vlada predsjednika Ortege i koja je predviđala povećanje doprinosa, te smanjenje mirovina u odnosu na prošlost. Premda je kasnije bila povučena, mjera je izazvala narodne prosvjede koji su jasno tražili ostavku predsjednika koji je na vlasti od 2006. nakon što je promijenio Ustav ukidanjem ograničenja od dva predsjednička mandata.

KT