Njemačka

Njemačka BK: 15% katolika u Njemačkoj su doseljenici


Od 19. do 22. veljače 62 člana Njemačke biskupske konferencije okupili su se na proljetno zasjedanje u Ingolstadtu. Zasjedanju je bio nazočan i apostolski nuncij u Njemačkoj mons. Nikola Eterović.

Tom prigodom biskupi su, između ostaloga, raspravljali o potrebi veće transparentnosti u financijama i pričesti za osobe protestantske vjeroispovjesti koje žive u braku s katoličkim supružnikom.

Više novca za pomoć izbjeglicama

Izneseno je i nekoliko statističkih podataka, a među njima i da su 2017. 27 njemačkih biskupija i katoličkih karitativnih službi izdvojili oko 20 milijuna eura više za pomoć izbjeglicama nego u prethodnoj godini. U tu svrhu, rečeno je na kraju proljetnog zasjedanja BK-a, ukupno je bilo izdvojeno oko 147 milijuna eura: 69,4 milijuna eura za inicijative u Njemačkoj i 77,6 milijuna eura za pomoć u kriznim regijama. Za tu je svrhu 2016. izdvojeno 127,7 milijuna eura. Naglašeno je da u mnogim župama i dalje postoji veliki odaziv na dobrovoljni rad, te da se to često događa u dobrom ekumenskom suživotu. Osim ovih podataka, istaknuta je potreba veće financijske transparetnosti i međubiskupijske solidarnosti, budući da su neke njemačke biskupije poput Freiburga i Hamburga u višemilijunskim dugovima.

Oko 15% katolika posjeduje strano državljanstvo

Oko 15% katolika ili 3,5 milijuna članova Katoličke Crkve u Njemačkoj imaju strano državljanstvo. Prema podacima BK-a Njemačke, 90% njih dolazi iz europskih zemalja, 2,1 milijun imaju samo stranu putovnicu, a 1,4 milijuna i njemačku putovnicu.

Koliko je katolika hrvatskog podrijetla nije točno utvrđeno, no prema podacima iz kolovoza 2017. koje je objavio Savezni statistički ured u Wiesbadenu, oko 441 000 stanovnika Njemačke rođena je u Hrvatskoj ili imaju izravno hrvatsko podrijetlo. Prema istom izvoru, prosječna starost Hrvata u Njemačkoj je 38 godina.

Poboljšati dijalog s Crkvom u Srednjoj i Istočnoj Europi

Tijekom zasjedanja primjećeno je, također, da treba raditi na pojačanom dijalogu s biskupskim konferencijama u Srednjoj i Istočnoj Europi, budući da se u posljednje vrijeme vide velike razlike u stajalištima između Crkava na istoku i zapadu Europe. Tom zgodom biskupima je, između ostalih, održao predavanje i praški svećenik intelektualac prof. dr. Tomáš Halík.

„Razgovor između Istoka i Zapada bit će središte međunarodnog djelovanja BK-a Njemačke u idućim godinama. Cilj takvoga dijaloga nije postići potpuno slaganje ili čak nekakvu uniformnost mišljenja, nego otkriti i potvrditi zajedničke temelje. U tom dijalogu svi bi bili ujedno i učitelji i učenici. Jedna od glavnih tema je prihvat izbjeglica, koja nažalost ima protivnike i u nekim crkvenim krugovima. Crkva duguje Europi primjer uspješnog dijaloga“, zaključili su biskupi.

Ekumenizam, briga za bolesne, katoličke škole

Na zasjedanju su biskupi odlučili djelovati na osnivanju novog ekumenskog povjerenstva zajedno s Vijećem Evangeličke Crkve u Njemačkoj, koje bi nastavilo pozitivne pomake iz jubilarne 2017. (1517.-2017.) u „Liječenju sjećanja“ te poduzimali konkretne korake za ekumenizam u Njemačkoj.

Osim toga, usuglašeni su i nacrti dokumenata o hitnoj katoličkoj pastoralnoj skrbi te o skrbi za bolesne koji će biti objavljeni sljedećih tjedana. U Njemačkoj postoje 904 katoličke škole. Nadbiskup Padeborna mons. Hans-Josef Becker, predsjednik vijeća BK-a za obrazovanje i školstvo, istaknuo je da u demokratskom slobodnom društvu mora postojati mjesto za raznolikost obrazovnih mogućnosti.

„Stoga, crkvene škole s ponudom utemeljenoj na kršćanskoj vjeri ne bi smjele nestati. Kao Crkva imamo važan doprinos u oblikovanju našeg društva i suživota ljudskih bića“, zaključio je nadbiskup Becker.

KT