Njemački biskupi upozorili na etičku neprihvatljivost pobačaja


Stalno vijeće Njemačke biskupske konferencije kritiziralo je preporuke stručnog povjerenstva za liberaliziranje zakonskih odredbi o pobačaju, upozoravajući kako bi time bila narušena načela pravnog poretka.

Biskupska konferencija Njemačke/ Foto: dbk.de

Biskupska konferencija Njemačke/ Foto: dbk.de

Katoličkim biskupima važno je pažljivo se suočiti sa ženama u njihovoj osobnoj situaciju sučeljavanja s trudnoćom i s pažnjom pristupiti dostojanstvu žene, navodi se u priopćenju Stalnog vijeća DBK-a. Istodobno, kako su naglasili, nezaobilazno je “s tim u svezi imati u vidu i dostojanstvo još nerođenog, ali već začetog djeteta u majčinoj utrobi koje se razvija kao čovjek”, objavila je u utorak 23. travnja KNA, prenosi IKA.

„Problematiziranje trudnoće sadrži međusobni sukob temeljnih pravnih pozicija dvoje ljudi“, navedeno je u izjavi. S pravnog stajališta dolazi do dileme, koja se u konačnici ne može riješiti samo sredstvima pravne logike. Pravni poredak stoga mora pronaći barem približno rješenje.

Biskupi su poručili kako se postojeći sukob i dvojba koji se nameću ne mogu razriješiti time da se nerođenome djetetu dijelom ili čak potpuno dokine dostojanstvo. Nije prihvatljivo da se degradira njegovo pravo na život i da se upravo njegova potpuna ovisnost o majci uzme kao razlog smanjenja ili potpunog ukidanja zaštite njegova života, poručili su njemački biskupi.

Inače, Povjerenstvo koje je osnovala njemačka savezna vlada u svome završnom dokumentu objavljenom sredinom travnja, preporučilo je dopuštenje pobačaja u prvih 12 tjedana trudnoće. Pobačaj je u Njemačkoj načelno protuzakonit, međutim, on nije kažnjiv u prvih 12 tjedana ako trudnica pristane na savjetovanje o tome. Izričito je zakonski dozvoljen prekid trudnoće nakon silovanja ili uslijed životne opasnosti za trudnicu ili opasnosti po njezino tjelesno ili duševno zdravlje.

Crkva je i ranije često kritizirala postojeće pravne uredbe o pobačaju u Njemačkoj. Općenito pak Crkva nastoji postići ravnotežu između dvaju pravnih dobara ukorijenjenih u dostojanstvu čovjeka i smatra kako je dala značajan doprinos društvenome miru.

J.M., KT