Rim
pet, 17. srpnja 2026. 08:35
„Rimska deklaracija“ potpisana je 16. srpnja na Kapitolu, čime je zaključen Globalni skup nobelovaca o umjetnoj inteligenciji i nuklearnom ratu.
Kako prenosi Vatican News, nobelovci, međunarodni stručnjaci i znanstvenici, vjerski vođe te bivši šefovi država i vlada okupili su se na rimskom Kapitolu kako bi potpisali Rimsku deklaraciju za mir bez oružja i za razoružanje u dobu umjetne inteligencije i nuklearnog oružja. Zajednički apel, suočen s golemim izazovima koje predstavljaju nuklearno oružje i umjetna inteligencija, poziva na obnovljenu međunarodnu suradnju.
Više od 200 svjetskih uglednika
Rimska deklaracija za mir bez oružja i za razoružanje u dobu umjetne inteligencije, nuklearnog i autonomnog oružja, novih digitalnih protokola i novih modela digitalnog razvoja potpisana je 16. srpnja na rimskom Kapitolu, čime je zaključen Globalni skup nobelovaca o umjetnoj inteligenciji i nuklearnom ratu.
Događaj, koji je okupio više od 200 najuglednijih svjetskih stručnjaka i predstavnika vodećih međunarodnih istraživačkih institucija na područjima mira i umjetne inteligencije, nadahnut je enciklikom pape Leona XIV. Magnifica humanitas, posvećenom zaštiti ljudske osobe u dobu umjetne inteligencije.
Domaćin ovoga okupljanja 14. i 15. srpnja bio je Vatikan u Borgo Laudato si' u Papinskim vrtovima u Castel Gandolfu, a završio je, 16. srpnja, svečanom sjednicom u rimskoj gradskoj vijećnici na Kapitolu.
„Presudni trenutak povijesti“
Program je započeo pozdravnim govorom rimskog gradonačelnika Roberta Gualtierija.
Zatim je profesor Daniel Holz sa Sveučilišta u Chicagu, osnivač Laboratorija za egzistencijalne rizike (X Lab), podsjetio prisutne da je „loša vijest“ to što živimo u „vremenu bez presedana glede opasnosti“, ali da je „dobra vijest“ to što postoji mnogo toga što možemo učiniti kako bismo se bolje zaštitili od nuklearnog oružja i umjetne inteligencije.
Generalni vikar Rima, kardinal Baldo Reina, istaknuo je da Rimska deklaracija danas ima posebno značenje.
„Dolazi u trenutku obilježenom brzim promjenama i dubokim rizicima: umjetnom inteligencijom, nuklearnim oružjem, geopolitičkom nestabilnošću, krizom multilateralizma i napasti da se sigurnost povjeri strahu, odvraćanju i uzajamnim prijetnjama.“
Kardinal Reina naglasio je da se nalazimo u „presudnom trenutku“ povijesti.
„Znanstveni i tehnološki napredak pruža izvanredne mogućnosti za zdravstvenu skrb, obrazovanje, javno zdravstvo, zaštitu okoliša, borbu protiv siromaštva i izgradnju mira. No isti taj napredak, ako se odvoji od etike, odgovornosti i poštovanja dostojanstva ljudske osobe, može postati sredstvo dominacije, isključivanja pa čak i uništenja“, istaknuo je generalni vikar Rimske biskupije te dodao: „Deklaracija koju se danas predstavlja vrlo jasno nas podsjeća da nijedan stroj, nijedan algoritam i nijedan autonomni sustav ne mogu biti u središtu odluka o kojima ovisi opstanak čovječanstva.“ Stoga je konstatirao kako odluke o životu i smrti, miru i ratu te budućnosti naroda i novih naraštaja moraju ostati pod potpunim, odgovornim i stvarnim ljudskim nadzorom.
Potreban je moralni kompas
Vlč. Andrea Ciucci, kancelar Papinske akademije za život, govorio je o ljudskoj domišljatosti. Primijetio je da su ljudi, s jedne strane, sposobni stvarati nevjerojatna remek-djela, ali da, s druge strane, ista ljudska kreativnost može prouzročiti velika razaranja.
Istaknuo je kako umjetna inteligencija i nuklearna energija nisu iznimka te da „umjetna inteligencija može potaknuti ljudska bića da grade ili da uništavaju“.
Okupljenima su se obratili i kardinal Silvano Maria Tomasi te dobitnica Nobelove nagrade za mir, profesorica Maria Ressa sa Sveučilišta Columbia, govoreći o utrci u naoružanju i potrebi za moralnim kompasom u ovim vremenima nezapamćenih rizika.
Potrebno je djelovati
Profesor David Gross, dobitnik Nobelove nagrade za fiziku i profesor teorijske fizike na Sveučilištu California, rekao je da danas procjenjuje opasnost od nuklearnog oružja kao mnogo veću nego prije 30 godina. Izrazio je žaljenje što su sporazumi o kontroli naoružanja nestali te što danas devet država posjeduje nuklearno oružje. Kako je kazao, ljudi diljem svijeta više ne mogu ostati nesvjesni načina na koji te prijetnje mogu utjecati ne samo na njihove živote nego i na živote njihove djece i unuka. Govoreći o Deklaraciji naglasio je da su njezini prijedlozi jednostavni i da su već mnogo puta kazani. „Tražimo da države koje posjeduju nuklearno oružje promiču politike koje smanjuju rizik od rata, nuklearnog rata i uništenja“, istaknuo je te dodao da svi prisutni, nadahnuti riječima Pape, Crkve i svakoga tko posjeduje moralni osjećaj, moraju djelovati. „Sjetite se svoje ljudskosti i zaboravite sve ostalo“, ponovio je nobelovac, upozoravajući da je u pitanju opstanak današnjih i budućih naraštaja.
Ljudsko dostojanstvo nije algoritam
Obratila se i veleposlanica mira, poznata američka glumica Sharon Stone, istaknuvši da, kako se sposobnosti strojeva šire, tako se moraju povećavati i moralni napori onih koji ih stvaraju. Ujedinjeni u nastojanju za opće dobro i poštovanje svake ljudske osobe, rekla je: „Ljudsko dostojanstvo nije algoritam.“
KT