Vatikan

Objavljena prva enciklika pape Leona XIV.


U ponedjeljak, 25. svibnja u Rimu je predstavljena prva enciklika pape Leona XIV. "Magnifica Humanitas", koju je potpisao 15. svibnja o 135. obljetnici enciklike "Rerum novarum" Leona XIII. kojom su „udareni temelji“ socijalnom nauku Crkve.

Osim uvoda i zaključka Magnifica Humanitas sastoji se od ukupno pet poglavlja i 245 brojeva. Kroz njih Sveti Otac, u svjetlu aktualnih svjetskih izazova, obrađuje teme kao što su: promicanje istine, dostojanstvo rada, socijalna pravda i mir uz više puta ponovljenu potrebu za razoružanjem umjetne inteligencije i nadilaženja teorije o „pravednom ratu“ tako što će se ponovno pokrenuti dijalog i multilateralizam.

Svijet na prekretnici

Magnifica humanitas polazi od pretpostavke da tehnologija nije „suprotstavljena sila ljudskoj osobi“ (br. 4) niti je „sama po sebi zlo“ (br. 9). Međutim, Sveti Otac je upozorio da nije neutralna, jer poprima lice onoga tko je osmišljava, financira, regulira i koristi. Stoga je pozvao čovječanstvo na izgradnju u dobru, slijedeći logiku hrabre suodgovornosti, supsidijarnosti i zajedništva. Istaknuo je kako se svijet nalazi pred sudbonosnim izborom: podići novu Babilonsku kulu ili izgraditi grad u kojem Bog i čovječanstvo prebivaju zajedno. U skladu s time posebno pozornost posvetio je načelima socijalnog nauka Crkve: općem dobru, općoj namjeri dobara, supsidijarnosti, solidarnosti i socijalnoj pravdi. S obzirom na posljednje nabrojano načelo Leon XIV. pojasnio je kako u digitalno doba socijalna pravda mora svima jamčiti pravedan pristup prilikama, štititi najranjivije, suzbijati mržnju i dezinformacije te staviti pod javnu kontrolu korištenje podataka i tehnologija, kako kriterij ne bi bio isključivo profit, već dostojanstvo svake osobe i dobrobit naroda (usp. br. 80). Sve rečeno potrebno je primijeniti i na samu Crkvu koju je pozvao na ispit savjesti kroz čišćenje crkvenih odnosa i struktura od onih iskrivljenja koja proizvode nejednakosti, netransparentnost i zlouporabu moći. Ukazao je na potrebu slušanja žrtava duhovnog, ekonomskog, institucionalnog, seksualnog zlostavljanja, kao i zlouporabe moći i savjesti, budući da je to sastavni dio puta pravde, koji uključuje prepoznavanje štete, pravednu odštetu i prevenciju (usp. br. 89).

Razoružavanje umjetne inteligencije

Papa je ponovno istaknuo potrebu za razoružavanjem umjetne inteligencije kako bi ju se izvuklo iz logike vojnog, ekonomskog i kognitivnog natjecanja; kako bi se prekinula jednakost između tehničke moći i prava na upravljanje; kako bi je se izvuklo iz monopola i spriječilo da dominira nad ljudskim faktorom. Također je ukazao kako u digitalnom okruženju istinu treba pretočiti u „ekologiju komunikacije“ kako kultura koju stvara mreža ne bi postala sredstvo „uniformiranosti i dominacije“, već prostor sazrijevanja za unutarnju slobodu i kritičko mišljenje (usp. br. 136.-137.).

Isto tako nije propustio progovoriti o novim oblicima ropstva poput „obilježenih, osakaćenih i istrošenih tijela“ (usp. br. 173.) onih koji rade na ekstrakciji „rijetkih zemalja“ potrebnih za tehnologiju. Zbog toga je borba protiv novih oblika ropstva još jedan „odlučujući lakmus papir za etičko razlučivanje“ digitalne transformacije te je napomenuo ukoliko Crkva ne podigne glas protiv novih oblika ropstva može postati suučesnicom.

Na kraju je Leon XIV. pozvao vjernike da u svjetlu evanđelja žive s novim tehnologijama, slijedeći trezven i zahtjevan plan kršćanskog života, kako bi i u vrijeme umjetne inteligencije svi mogli svjedočiti ljepotu veličanstvenog čovječanstva u kojem prebiva Bog.

D. K., KT