pon, 30. prosinca 2019. 15:03
Povodom 930 godina Barske nadbiskupije (1089. – 2019.), u kripti konkatedrale Sv. Petra u Baru u Crnoj Gori održan je 28. prosinca okrugli stol na kojem su govorili mons. Zef Gashi, barski nadbiskup u miru, mr. Ivan Jovović i dr. don Dejan Turza.
Prisutne je pozdravio mons. Rrok Gjonlleshaj, nadbiskup barski, kazavši da Barska nadbiskupija postoji 930 godina, ali da je kao biskupija djelovala i mnogo ranije.
"Računa se da ima 16 stoljeća djelovanja i to bez prestanka. Imajući u obzir povijesne događaje, pogotovo u ovim krajevima, biti aktivna nadbiskupija u kontinuitetu znači da je Bog volio ovo mjesto, ovaj Bar i Crnu Goru i radi toga nije dopustio da ona nije aktivna. Barska nadbiskupija odigrala je posebnu ulogu u ovim krajevima, pa i šire. Svaki vjernik, ali i svaki stanovnik Crne Gore trebao bi biti ponosan na ovu najstariju instituciju", istakao je Gjonlleshaj. On je kazao da Barska nadbiskupija ima 19 župa i da se dijeli u tri dekanata – Barski, Podgorički i Ulcinjski. Dodao je i to da posjeduje jedno od najvrjednijih duhovnih bogatstva, a to su moći koje su njegovi prethodnici uspjeli osigurati u razdoblju od svetog Ivana Krstitelja, pa sve do Ivana Pavla II.
Nadbiskup barski u miru mons. Zef Gashi u uvodnom dijelu svog obraćanja kazao je kako je želja da se označi ovaj, skoro tisućugodišnji jubilej Barske nadbiskupije, postojala još prije pet godina, ali uslijed velikih radova na dva druga projekta, završetka izgradnje konkatedrale Sv. Petra apostola na Topolici i privođenje kraju velike monografije Barske nadbiskupije, ovaj treći projekt je bio izostao. On je govorio o barskim nadbiskupima u prošlosti, predstavljajući, kronološkim redom, petoricu najznačajnijih, javlja ika.hr.
Mr. sc. Ivan Jovović govorio je na temu Aktualna pitanja i interpretacija prošlosti Barske nadbiskupije, kazavši da je gotovo nemoguće izvršiti interpretaciju prošlosti jedne duhovne institucije koja postoji skoro 1000 godina.
On je podsjetio da se osnivanje Barske nadbiskupije veže za nastanak dukljanskog kraljevstva, dinastije Voislavljevića, prije svega Mihaila, odnosno njegovog sina, kralja Bodina 1089.

Jovović je posebno podsjetio na 1886., kada je potpisan Konkordat između Knjaževine Crne Gore i Svete Stolice – prvi međunarodni dokument koji je jedna pravoslavna država potpisala sa Vatikanom.
Dr. sc. don Dejan Turza govorio je na temu Duhovnost i čovjekoljublje kroz povijest Barske nadbiskupije, gdje je obuhvatio najznačajnije osobe, institucije i pojedince koje su doprinijele u tom smjeru.
U opsežnom izlaganju, između ostalog, govorio je o nadbiskupu Dobrečiću, djelovanju redovnica kroz povijest, zaboravljenom humanistu don Pavlu Marvuliću… Posebno je spomenuo „velikog svećenika grada Bara, isusovca oca Vladimira Vasilja, koji je u doba najveće krize dijelio humanitarnu pomoć Caritasa jednako svim ljudima“. U njegovom izlaganju bilo je riječi i o djelovanju Caritasa u Crnoj Gori, o don Simonu Filipaju koji je zaslužan što je Biblija prevedena na albanski jezik, o humanitarcima i dobrotvorima koji su dolazili s druge strane, o „barskoj majki Terezi“ – sestri Arnoldi Harmičar, koja je svojim plemenitim radom zadužila ljude, naročito nakon potresa 1979.
Osim okruglog stola, priređena je i izložba predmeta vezanih za povijest Barske nadbiskupije – posebnu pažnju su izazvale moći Sv. Ivana Krstitelja, Sv. Nikole, Sv. Ivana Pavla II., zatim Barski glagoljski misal, fototipsko izdanje „Ljetopisa Popa Dukljanina“ – vatikanski prijepis, liturgijske knjige stare nekoliko stoljeća, vatikanski dokumenti o postavljenju barskih nadbiskupa, portreti nadbiskupa, knjige o Barskoj nadbiskupiji…
KT