St. Gallen

Online susret glasnogovornika europskih biskupskih konferencija


U petak, 18. lipnja u organizaciji Sekcije za društvene komunikacije pri Vijeću europskih biskupskih konferencija (CCEE), održan je online susret osoba zaduženih za medije i glasnogovornika europskih biskupskih konferencija na temu: "Pandemija i crkvena komunikacija: novi pastoralni izazovi“.

Među 48 sudionika bili su i glasnogovornici Hrvatske biskupske konferencije, Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine i Međunarodne biskupske konferencije Sv. Ćirila i Metoda: Zvonimir Ancić, mons. Ivo Tomašević i vlč. Mirko Štefković.

Osjetljiva uloga

Tijekom susreta sudionici su razmišljali o tome kako živjeti izazove ovoga vremena: digitalno okruženje, novi oblici socijalizacije i sudjelovanja, potencijal i kritičnost u komunikaciji, novi pastoralni izazovi. Pandemija je društvo zatekla, na svim razinama, nespremne i natjerala ga da ostane zatvoreno u kući. Tako su se promijenile navike, odnosi, posao, socijalni kontakti, a i vjerska slavlja.

Važnu ulogu u ovom razdoblju su imali mediji: oni tradicionalni i socijalni mediji. Ogroman je napor mnogih novinara i informativnih djelatnika, ponajprije da prenesu ono što se događa; kako ne bi iznevjerili misiju služenja javnosti; za izgradnju društvenoga sklada.

Osjetljiva je to uloga, kako je istaknula Vania De Luca, vatikanska novinarka TG3 i predsjednica UCSI Nazionale (Talijansko društvo katoličkih novinara) u svom govoru pod naslovom: Na prvoj crti tijekom pandemije. Osjetljiva uloga informacija. „Osjetljiva jer su informacije most između građana i institucija, između znanstvene zajednice i stanovništva, između onih koji povezuju i izgrađuju zajednicu ili, u protivnom, sredstvo podjele i raspadanja. Naše riječi ne samo da tumače stvarnost, već doprinose davanju oblika i smjera, a to smo doživjeli na posebno očit način u ovom razdoblju naše povijesti u kojem se istodobno s pandemijom širilo ono što je definirano kao infodemija: to jest obilje informacija, koje nisu sve točne, koje „ljudima otežavaju pronalazak pouzdanih izvora kad im zatrebaju“. (koje otežavaju razlikovanje istinitog od lažnog \ dobra od zla)“, kazala je i dodala kako je u tom kontekstu svijet pozvan birati vijesti, staviti ih u kontekst i poredati po važnosti.

U obraćanju citirala je i geslo Svetog Franje Saleškog, zaštitnika novinara, „treba imati srce koje je sposobno biti strpljivo; velike zamisli ostvaruju se samo s puno strpljenja i s puno vremena“, zaključila je: „za rekonstrukciju i preporod, za ponovno uskrsnuće, u kršćanskom smislu, koje u latinskoj etimologiji resurgere, ponovno postaviti na noge ono što je pognuto, treba puno strpljenja, ali vremena ima malo. Nemamo ga puno”.

Promjena aktivnosti

Koronavirus je također onemogućio sve pastoralne aktivnosti onako kako su laici i klerici naučili, došlo je i do pomanjkanja misnih slavlja uz sudjelovanje vjernika. Izvanredna situacija u kojoj je, kad je riječ o Crkvi, prevladala obveza milosrđa, zaštite života i zdravlja, što ju je navelo da prihvati ograničenja.

Mnogim biskupima i svećenicima nije nedostajalo kreativnosti i počeli su slaviti misu na krovovima crkava kako bi bili vidljivi iz okolnih zgrada i bliži vjernicima; trenuci molitve i liturgijskih slavlja prenošeni su putem interneta, na radiju i na televiziji.

Neupitni protagonist bio je papa Franjo, najprije izborom da se jutarnja misa iz Svete Marte uživo emitira na TV-u, zatim molitvom od 27. ožujka na trgu Svetog Petra, pustom, ali s očima svih i srcima mnogih uprtih prema njemu.

Andrea Monda, ravnatelj L'Osservatore Romano, ispričao je što znači „Komuniciranje s papom Franjom: simbolične geste i svakodnevni život“. Polazeći upravo od povijesnog trenutka molitve na trijemu bazilike Svetog Petra s blagoslovom Urbi et orbi, 27. ožujka i, oslanjajući se na druge zgode koje je osobno doživio uz Papu, podsjetio je na Papin stil komuniciranja, prožet blizinom koja mu omogućuje da se odmah uskladi sa srcima i mislima vjernika i što svaki susret čini posebnim, što čak i trenutke privatnog susreta čini 'događajem'. U ovo vrijeme pandemije svojim je jednostavnim i snažnim gestama papa Franjo kod mnogih ljudi pobudio potrebu za svetim, pomogao nam je ponovno otkriti želju za Bogom.

Blizina zajednice

Digitalno okruženje nudi nove oblike socijalizacije i sudjelovanja. Komunikacija, i ona crkvena, na ispitu Covid-a, pokazala je potencijal i kritičnost. Kako popunjavati digitalne prostore da bi se doseglo i susrelo sve one koji često posjećuju društvene mreže? Kako osigurati sakramentalnu dimenziju povezanu s fizičkim sudjelovanjem u slavljima? Ovo je bilo u fokusu okruglog stola: „Digitalno okruženje i crkveno sudjelovanje“. Iznesena su tri iskustva: Shona Cahill, iz isusovačkog YAM tima, predstavila je „Duhovnu pratnju online“ koju su isusovci ponudili mladima i odraslima tijekom razdoblja ograničenja; Simona Juračková, iz Caritasa Češke biskupske konferencije, govorila je o velikom poslu koji je češki Caritas obavio u ovo vrijeme i prisutnosti „Na mreži da pomognemo drugima“; Kornél Fábry, generalni tajnik Odbora za Međunarodni euharistijski kongres u Budimpešti, izvijestio je o pripremi Kongresa, koji je odgođen na godinu dana kako bi se osiguralo fizičko sudjelovanje vjernika iz cijele Europe i izložio program događanja, piše kta.

U svom zaključku mons. Nuno Brás, biskup iz Funchala i voditelj Sekcije za društvene komunikacije CCEE-a, nakon što je zahvalio govornicima i sudionicima susreta, ponovio je da je ovo vrijeme izbora. Pandemija je pokazala novi način življenja, ljudi su shvatili da se njihova normalnost možda zauvijek promijenila, da ne može jednostavno početi iznova, već treba ponovno početi. Ključna riječ je blizina: „potrebno je pratiti ljude u bilo kojem kontekstu, uključujući i onaj digitalni, i učiniti ih da osjete blizinu zajednice i Boga, da postanu suputnici na putu u potrebi za svetim i za Bogom koji prebiva u srcu čovjeka, da bi bili sposobni otvoriti prozore Božjoj tajni”, rekao je.

T.M.I.,KT