Sveta zemlja

Općina blokira račune crkve Notre Dame u Jeruzalemu


Općina Svetog grada naložila je isplatu u ukupnom iznosu od 5 milijuna eura. Papiri i računi zamrznuti do uplate. Ravnatelj objašnjava: „Dugogodišnji problem“ koji se pojavljuje „svaki put kad se promijeni vlast ili lokalna uprava“.

Nova se fronta otvorila u prastarom pitanju poreza na kršćansku imovinu u Svetoj zemlji, koje je dugo bilo u središtu neriješenih pregovora između Izraela i Vatikana: 6. veljače je općina Jeruzalem naredila plaćanje poreza (papinskoj) crkvi Notre Dame Jeruzalemskog instituta, ukupne vrijednosti oko 5 milijuna eura. Uprava Svetog grada također je odlučila pokazati svoju snagu naredivši zamrzavanje bankovnih računa ustanove dok se naknada ne isplati.

U Izraelu su bogomolje i samostani oslobođeni plaćanja nameta i poreza na imovinu. Međutim, posljednjih su godina vlada i lokalne uprave izjednačile neke crkvene institucije koje nude pansion i smještaj, osobito hodočasnicima, sa stvarnim komercijalnim ustanovama kao što su hoteli, barovi i restorani.

Ovaj je spor doživio faze duboke napetosti, a kulminirao je 25. veljače 2018. odlukom armenskog patrijarha Manougiana, grčkog pravoslavnog Teofila III. i kustosa Svete zemlje fra Francisa Pattona da zatvore svetište Svetoga groba. To je bio rezultat nacrta zakona o izvlaštenju zemljišta koje pripada Crkvama i zahtjeva tadašnjeg gradonačelnika za plaćanje višegodišnjeg poreza, protivno statusnim ugovorima.

Političko ili ekonomsko pitanje?

Yousef Barakat, voditelj instituta koji uključuje crkvu i gostinjsku kuću, objašnjava da je neposredno prije Božića jeruzalemska općina pisala Visi i Isracardu, tražeći zamrzavanje sredstava Notre Damea.

„Ovo je političko pitanje koje bi trebalo riješiti između Izraela i Vatikana, a pojavljuje se svaki put kad [u Izraelu] dođe nova vlada ili [u Jeruzalemu] novi gradonačelnik“, kazao je Barakat za The Times of Israel.

Kontroverzu dodatno podgrijava pritužba hotela i pansiona u okolici koji govore o nelojalnoj konkurenciji zavoda koji, ne plaćajući poreze, ima manje troškova i nudi konkurentnije cijene.

Otuda i prijetnja hotelijera žalbom Vrhovnom sudu, smatrajući da je ovo, kao i mnoga druga mjesta u vlasništvu Crkve, komercijalna djelatnost za sve svrhe i da zbog toga ne bi trebali imati koristi od izuzeća datoga mjestima „za molitvu, vjersku pouku ili potrebe koje iz toga proizlaze“ kako je predviđeno izuzećem.

Još jedan u nizu sukoba

Jeruzalemska uprava također je intervenirala glede službene zabilješke. „Hotel posluje kao i svaki drugi posao u gradu. Mjera [zamrzavanja računa] je donesena nakon što je hotel godinama izbjegavao nagodbu s općinom, unatoč višestrukim zahtjevima“, stoji u dokumentu koji je objavio Kan, nacionalni javni emiter.

Nova fronta sukoba, kako piše AsiaNews, dolazi u vrijeme već dubokih napetosti zbog ciljanih napada radikalnih skupina na kršćane, od kojih je posljednji prošli tjedan bio usmjeren na Crkvu bičevanja u Jeruzalemu. Početkom godine židovski ekstremisti oskrnavili su kršćansko groblje na brdu Sionu, a prije toga gađali su još nekoliko ciljeva, uključujući crkvu u blizini Cenakula, nazaretsku baziliku te katoličke i grkopravoslavne objekte.

KT