München
sub, 23. prosinca 2017. 14:48
Münchenski nadbiskup kard. Reinhard Marx, 16. prosinca, svečanim misnim slavljem otvorio je procese za proglašenje blaženim novinara Fritza Michaela Gerlicha, mučenika nacizma te poznatog teologa i filozofa Romana Guardinija.
U svojoj propovijedi, polazeći od lika Ivana Krstitelja, kard. Marx je oba kandidata za oltar označio kao „ivanovske likove“ koji su imali sposobnost „vidjeti svjetlo“ i kao preteče svjedočiti slavu Božju. „Fritz Michael Gerlich bio je čovjek koji nikad nije prestao tragati za istinom. U svjetlu Evanđelja jasnije je nego drugi spoznao što treba činiti. Gerlich je bio svjestan opasnosti nacionalsocijalističke vladavine. Mnogi, a među njima i brojni kršćani, slijedili su tu ideologiju“, ustvrdio je münchenski nadbiskup te istaknuo Gerlicha kao čovjeka koji se postavio na stranu svjetla čak i po cijenu vlastita života. „Upravo su ljudi u Münchenu, a naročito novinari, zahvalni za takvo svjedočanstvo. Gledajte u tog čovjeka koji je tragao za istinom“, pozvao je katolički prelat koji Gerlicha smatra uzorom i nadahnućem za mnoge ljude današnjice.
Potom je kazao kako je i Romano Guardini bio čovjek u potrazi. „Taj je filozof religije imao jasan pogled na to što su ideologije 20. stoljeća učinile ljudima. To je bio čovjek koji nije gledao samo na svijet Crkve, nego je uvijek razmišljao izvan granica. U spoznaji da Božja istina dolazi samo od Krista promatrao je također filozofiju, umjetnost, kazalište i književnost“, podsjetio je kard. Reinhard te dodao kako papa Franjo izrazito cijeni Guardinija. „Sveti Otac ga je tako više puta citirao u svojim apostolskim dokumentima. Jorge Mario Bergoglio je 1986. proveo nekoliko mjeseci u Frankfurtu kako bi ondje radio na svojoj nikad dovršenoj doktorskoj disertaciji u kojoj je namjeravao pisati upravo o tom talijansko-njemačkom teologu“, kazao je na kraju propovijedi nadbiskup, javlja Vatikanski radio.
Dodajmo da je Carl Albert Fritz Michael Gerlich, njemački novinar i povjesničar, rođen 1883. u Szczecinu u današnjoj Poljskoj, a umro je 1934. u koncentracijskom logoru Dachau. Smatra se jednim od najvažnijih predstavnika novinarskog otpora protiv Adolfa Hitlera i nacionalsocijalizma.
Romano Guardini je pak rođen u talijanskom gradu Veroni, ali je skoro čitav svoj životni vijek proveo u Njemačkoj gdje je predavao na sveučilištima u Bonnu, Berlinu, Tübingenu i Münchenu. Za svećenika je zaređen 1910. Napisao je brojna djela, a najvažnija su O duhu liturgije, Gospodin i Konac novoga vijeka.
KT