Uto, 20. Lipanj 2023. 09:17
Papa Franjo objavio je 19. lipnja apostolsko pismo u kojem hvali matematičara i filozofa iz 17. stoljeća Blaisea Pascala kao „neumornog tragača za istinom“.
Pascal (1623. – 1662.) je bio francuski znanstvenik koji je pomogao u postavljanju temelja za modernu teoriju vjerojatnosti, izumio je jedan od najranijih oblika kalkulatora te definirao princip hidraulike koji je od tada u fizici poznat kao „Pascalov zakon“. U kasnijim godinama svog života, katolički matematičar, fizičar i filozof posvetio se kršćanskoj apologetici.
Osam međunaslova o fizičaru i vjerniku
Pismo naslovljeno Sublimitas Et Miseria Hominis, tj. Veličina i bijeda čovjeka Papa je objavio 19. lipnja u povodu obilježavanja 400. godišnjice Pascalova rođenja 1623.
U tekstu na osam stranica opisuje Pascala kao „čovjeka svog doba“ koji je napravio „majstorsku intelektualnu obranu kršćanske vjere“.
Svoju je refleksiju o izvanrednom fizičaru i čovjeku vjere Sveti Otac razradio kroz osam međunaslova: Čovjek zaljubljen u Krista, koji govori svima; Vjera, ljubav i sloboda; Izvanredan znanstveni um; Filozofi; Ljudsko stanje; Obraćenje: posjet Gospodinov; Red srca i njegovi razlozi za vjerovanje te Pascal, kontroverza i milosrđe.
„Kao kršćanin, [Pascal] želi govoriti o Isusu Kristu onima koji su brzopleto zaključili da nema čvrstog razloga vjerovati u istine kršćanstva“, napisao je papa Franjo te pojasnio: „Sa svoje strane, on iz iskustva zna da sadržaj Božanske objave ne samo da nije u suprotnosti sa zahtjevima razuma, nego nudi nevjerojatan odgovor koji niti jedna filozofija ne bi mogla sama dosegnuti.“
„Pascal je od djetinjstva svoj život posvetio potrazi za istinom. Koristeći se razumom tražio je njezine tragove u području matematike, geometrije, fizike i filozofije, čineći izvanredna otkrića i stekavši veliku slavu već u ranoj mladosti“, naveo je Papa objasnivši: "Ipak, nije bio zadovoljan tim postignućima. U stoljeću velikog napretka u mnogim područjima znanosti, praćenog rastućim duhom filozofskog i vjerskog skepticizma, Blaise Pascal pokazao se kao neumoran tragač za istinom, 'nemiran' duh, otvoren za sve nove i veće horizonte.“
Prožetost Pascalovim „Mislima“
„Pascalov briljantni i radoznali um nikada nije prestao razmišljati o pitanju, drevnom, ali uvijek novom, koje izvire iz ljudskog srca: 'Što je čovjek da ga se spominješ, sin čovječji te ga pohađaš?' (Ps 8,5).“
Pismo je ispunjeno citatima iz Pascalovih Misli, njegova najpoznatijeg djela kršćanske apologetike objavljenog posthumno iz njegovih bilješki i fragmenata rukopisa.
Papa ističe kako se Pascal „nikada nije pomirio s činjenicom da neki muškarci i žene ne samo da ne poznaju Isusa Krista, nego preziru, zbog lijenosti ili zbog svojih strasti, ozbiljno shvatiti Evanđelje“.
Pascal je u svojim Mislima napisao: „Besmrtnost duše toliko nam je važna, nešto što nas tako duboko dira, da moramo izgubiti svaki osjećaj kako bismo bili ravnodušni oko spoznaje o čemu je riječ... I to je razlog zašto bih, među onima koji nisu uvjereni u to, jasno razlikovao one koji ulažu sve napore da to istraže i one koji žive svojim životima bez brige o tome ili razmišljanja o tome.“
Spor s isusovcima
Sveti Otac također spominje Pascalovu uključenost u sporove između isusovaca i jansenista tijekom kojih je Pascal napisao niz pisama koja su bila vrlo kritična prema isusovcima, a poznata su kao „Provincijska pisma“.
Prijepor se uglavnom bavio pitanjem Božje milosti i odnosom između milosti i ljudske naravi, točnije ljudske slobodne volje.
Papa isusovac nudi obranu Pascala, prvo napominjući da „nije bio sklon zauzimanju strane“, nego su ga „jansenisti zadužili da ih brani, s obzirom na njegovu izvanrednu retoričku sposobnost“.
Rekao je da je i sam Pascal priznao kako je „nekoliko prijedloga koji se smatraju 'jansenističkim' doista protivno vjeri“.
„Čak i tako, neke od njegovih vlastitih izjava, poput onih o predestinaciji, izvučene iz kasnije Augustinove teologije i strože formulirane od Jansena, ne zvuče istinito“, naveo je Franjo.
Dodao je da je „Pascal, sa svoje strane, iskreno vjerovao kako se bori protiv implicitnog pelagijanizma ili polupelagijanizma“ u isusovačkim učenjima u to vrijeme.
„Priznajmo Pascalu iskrenost i iskrenost njegovih namjera“, rekao je.
„Zaslužuje beatifikaciju“
Papa Franjo više je puta, kako piše CNA, govorio o svom divljenju francuskom misliocu. U intervjuu u srpnju 2017. rekao je kako vjeruje da Pascal „zaslužuje beatifikaciju“.
Godine 2021. Papa je malu, rukom pisanu bilješku koja je otkrivena ušivena u Pascalov kaput u vrijeme njegove smrti nazvao „jednim od najoriginalnijih tekstova u povijesti duhovnosti“.
Bilješka, poznata kao Pascalov Memorial, dolazi iz mističnog iskustva u noći 23. studenoga 1654., koje je nagnalo filozofa da proplače suzama radosnicama.
Između riječi napisanih na stranici, Pascal je napisao: „Isus Krist. Ostavio sam ga; Pobjegao sam od njega, odrekao se, razapetoga. Daj da se od njega nikada ne odvajam. Sigurno ga čuvaju samo putovi naučeni u Evanđelju: odricanje, potpuno i slatko.“
Pascalovo iskustvo te noći 1654. dovelo ga je do gorljivijeg prakticiranja katoličke vjere s asketizmom i pisanom apologetikom.
U vrijeme svoje „posljednje bolesti“ i smrti 1662. u dobi od 39 godina, Pascal je navodno rekao: „Ako liječnici govore istinu i ako Bog da da se oporavim od ove bolesti, odlučio sam ne imati drugi posao ili zanimanje do kraja života osim služenja siromašnima.“
Papa Franjo je istaknuo kako je „dirljivo shvatiti da u posljednjim danima svog života, tako veliki genij kao što je Blaise Pascal nije vidio ništa hitnije od potrebe da svoju energiju posveti djelima milosrđa.“
„Neka nam briljantno djelo Blaisea Pascala i primjer njegova života, tako duboko uronjenog u Isusa Krista, pomognu do kraja ustrajati na putu istine, obraćenja i ljubavi“, napisao je Papa.
KT