pet, 28. studenoga 2025. 12:17
Tijekom susreta s biskupima, svećenicima, redovnicima i pastoralnim djelatnicima u Istanbulu u petak, 28. studenog, Leon XIV. istaknuo je duboke kršćanske korijene Turske te ohrabrio malenu katoličku zajednicu.
Sveti je Otac počeo drugi dan svojeg apostolskog putovanja u Tursku susretom s biskupima, svećenicima, posvećenim osobama i pastoralnim djelatnicima u Istanbulu, prenosi kta. Okupljene u katedrali Duha Svetoga na početku je podsjetio na dubinu kršćanske povijesti tih prostora. Prisjetio se da je upravo odande Abraham krenuo u poslušnosti, da su se ondje Kristovi učenici prvi put nazvali kršćanima te da su ranokršćanski oci na tim područjima oblikovali temelje vjere. Istaknuo je da ta baština „nije samo za pamćenje”, nego treba nadahnuti novu viziju i obnovljenu predanost i danas.
Potom je govorio o onome što naziva „put malenosti“ i istaknuo da poslanje Crkve ne ovisi o brojnosti ili utjecaju. Podsjetio je okupljene da je „Ocu vašemu po volji dati vam Kraljevstvo”. Rekao je da takav pogled omogućuje zajednicama, pa i onima malima, da u budućnost gledaju s pouzdanjem, a ne s rezignacijom. Ohrabrujući ih da i dalje svjedoče evanđelje „s radošću i ustrajnošću ispunjenom nadom”, Papa je uputio i na znakove života koji su već prisutni u Turskoj, među njima i na stalni broj mladih koji kucaju na vrata Crkve tražeći odgovore o vjeri.

Nadalje je istaknuo nekoliko područja u kojima je zauzetost Crkve osobito potrebna: ekumenski i međureligijski dijalog, prenošenje vjere lokalnom stanovništvu te pastoralna skrb za izbjeglice i migrante. Prepoznao je da i mnogi pastoralni djelatnici sami dolaze iz drugih zemalja te je pojasnio da takva stvarnost zahtijeva „posebnu zauzetost za inkulturaciju”, kako bi se evanđelje izražavalo na način koji odjekuje u turskoj kulturi i jeziku. Istaknuo je da značajna prisutnost migranata i izbjeglica predstavlja i izazov i priliku, pozvavši Crkvu da nastavi prihvaćati i pratiti „neke od najranjivijih” u društvu.
Obilježavajući 1700. obljetnicu Prvog nicejskog koncila, Rimski je biskup istaknuo tri izazova koji i danas ostaju aktualni za Crkvu. Prvo, naveo je potrebu „dubljeg shvaćanja same biti vjere”, podsjećajući da Vjerovanje i dalje služi kao „kompas” jedinstva i razlučivanja. Drugo, upozorio je na tendenciju koju je opisao kao „novi arijanizam”, u kojoj se Isusa promatra kao povijesnu ličnost vrijednu divljenja, ali ga se ne prepoznaje kao živoga Sina Božjega. Treće, osvrnuo se na razvoj doktrine, podsjetivši na organski rast ranih koncila te potvrdio da se nauk, premda ukorijenjen u nepromjenjivoj istini, u svom izrazu prilagođava kako se razumijevanje produbljuje.
Privodeći svoj govor kraju podsjetio je na godine koje je Sv. Ivan XXIII. proveo u Turskoj, istaknuvši njegovu privrženost toj zemlji i postojanu predanost s kojom je obavljao svoje poslanje. Na kraju izrazio je nadu da će i današnji pastoralni djelatnici nastaviti s istom predanošću, održavajući živom „radost vjere” i služeći s hrabrošću.
U nastavku dana planirano je da Sveti Otac pohodi Dom za starije osobe koje vode Male sestre siromaha te ekumenski molitveni susret kod arheoloških ostataka bazilike Sv. Neofita u İzniku. Na kraju je predviđen privatni susret s biskupima u Apostolskoj administraturi u Istanbulu
Ž.I., KT