Cjelovito pismo, čiji je cilj „potaknuti čitavu Crkvu na obnavljanje oduševljenja za ispovijedanje vjere“, podijeljeno je u 12 poglavlja.

Katolička Crkva 2025. obilježava 1700. godišnjicu Prvog nicejskog sabora, održanog 325. godine po nalogu cara Konstantina I. u gradu Niceji, prenosi IKA. Papino putovanje u Tursku odvest će ga u Ankaru, Istanbul i İznik, nekadašnju Niceju, u sklopu obilježavanja ove povijesne obljetnice prvoga ekumenskog sabora.

Ekumenski sabor imao je za cilj razriješiti teološke sporove i uspostaviti jedinstveni kršćanski nauk, a njegove odluke uključuju potvrdu Kristova božanstva i oblikovanje Nicejskog vjerovanja.

Imajući to u vidu, Papino pismo najprije je poziv na jedinstvo. „U jedinstvu vjere koje je od početaka Crkve naviještano kršćani su pozvani hoditi u skladu, čuvajući i predajući dar koji su primili s ljubavlju i radošću“, navodi Papa podsjećajući pritom na riječi Vjerovanja: „Vjerujem u jednoga Gospodina Isusa Krista, jedinorođenoga Sina Božjega… koji je radi nas ljudi i radi našega spasenja sišao s nebesa“.

Sveti Otac je istaknuo kako je tu istinu prije 1700 godina izvanredno formulirao Nicejski sabor, prvo opće okupljanje kršćanstva u povijesti.

Naglasio je kako je, uoči apostolskog putovanja, želio ponovno usmjeriti pozornost Crkve na ispovijedanje vjere.

„Stoljećima ova trajna ispovijest vjere zajednička je baština kršćana i zaslužuje biti ispovijedana i tumačena na uvijek nove i relevantne načine“.

Ove Svete godine, posvećene temi Krista – naše nade, Papa je istaknuo kako je providnosna slučajnost što istodobno obilježavamo i 1700. godišnjicu Prvog nicejskog sabora.

Papa Prevost naglašava kako je objava Prvog nicejskog sabora u Isusa Krista, Sina Božjega, središte i temelj čitave kršćanske vjere. Podsjeća da vjernici i danas, svake nedjelje na euharistiji, zajednički izgovaraju Nicejsko-carigradsko vjerovanje, koje ostaje snažan izraz jedinstva među svim kršćanima.

Ujedno ističe kako upravo u sadašnjem vremenu, obilježenom mnogim brigama i strahovima, prijetnjama ratova i nasilja, prirodnim katastrofama, dubokim nepravdama i neravnotežama te glađu i siromaštvom koje pogađa milijune ljudi, ovo vjerovanje postaje izvor prave nade.

Sveti Otac ističe kako je Nicejski sabor danas posebno važan zbog svoje ekumenske vrijednosti. Jedinstvo među kršćanima bilo je jedan od ključnih ciljeva Drugoga vatikanskog sabora. Prije točno 30 godina, Sv. Ivan Pavao II. dodatno je osnažio tu poruku enciklikom Ut unum sint (25. svibnja 1995.).

Zahvaljujući Božjoj milosti, ekumenski pokret postigao je mnogo tijekom proteklih 60 godina.

„Istina je da još nismo postigli punu vidljivu jedinstvenost s Pravoslavnim i Istočnim Pravoslavnim Crkvama te sa zajednicama nastalima iz reformacije“, priznao je Papa.

„Ipak, ekumenski dijalog, utemeljen na jednom krštenju i Nicejsko-carigradskom vjerovanju omogućio nam je prepoznati članove drugih Crkava i crkvenih zajednica kao našu braću i sestre u Isusu Kristu te ponovno otkriti jednu univerzalnu zajednicu Kristovih učenika širom svijeta“, dodao je.

Podsjetio je kako kršćani „dijele istu vjeru u jednoga Boga, Oca svih ljudi; zajedno ispovijedaju jednoga Gospodina i pravoga Sina Božjega, Isusa Krista, i jednoga Duha Svetoga koji nas nadahnjuje i potiče prema jedinstvu i zajedničkom svjedočenju Evanđelja“.

Naglasio je kako obnova jedinstva među kršćanima nije gubitak ni umanjenje bogatstva pojedinih tradicija, nego upravo suprotno – proces koji svaku zajednicu obogaćuje i produbljuje njezino crkveno iskustvo.

Na samom završetku apostolskog pisma Papa poziva sve vjernike na zajedničku molitvu, zazivajući Duha Svetoga da prati, nadahnjuje i vodi cijelu Crkvu u ovom važnom djelu približavanja i izgradnje jedinstva.

J.P., KT