Papa se susreo s predstavnicima vlasti u Argentini


U prvom govoru održanom u Buenos Airesu trećega dana apostolskoga putovanja, 9. studenog, papa Leon XIV. obratio se predstavnicima vlasti, civilnoga društva i diplomatskoga zbora u Argentini te od njih zatražio da prepoznaju granice svoje vlasti.

Foto: Vatican News

Foto: Vatican News

Ističući da je u tu zemlju stigao kao Petrov nasljednik i pastir Crkve, Papa je rekao da želi pružiti riječi usmjerene na zaštitu dostojanstva svake osobe, sklad i opće dobro. U govoru je najprije podsjetio da je opću Crkvu kroz 12 godina vodio argentinski Papa te istaknuo da je i za njega samoga značajno što se može približiti zemlji u kojoj je papa Franjo odrastao, a to također znači približiti se mnogo široj povijesti sačinjenoj od generacija muškaraca i žena koji su prihvatili tu zemlju i ostavili joj nešto od sebe. Sveti je Otac pritom napomenuo da svaka generacija mora razlučiti što vrijedi sačuvati od povijesti, suočiti se s nepravednim posljedicama prošlosti te obogatiti zajedničku materijalnu i duhovnu baštinu. „Zemlja koja je danas u vašim rukama sutra će biti baština drugih“, napomenuo je, prenosi Vatican News.

Demokracija u javnom životu

Rimski je biskup rekao da kultura pruža neke od najprepoznatljivijih izraza argentinske baštine, poput tanga, glazbe, kazališta, knjiga, tradicija (kao što je tradicionalni napitak mate). „U toj je baštini duboko ukorijenjena kršćanska vjera. Njezin trag prolazi sjećanjem nacije i ostaje živ u mnogim Argentincima koji su u evanđelju pronašli izvor smisla, nade i bratstva.

Dijeliti istu baštinu zahtjeva od nas da naučimo živjeti zajedno, dok nas povijest podučava koliko jedan narod može narasti kada se njegove različitosti preobraze u prilike za dijalog i susret“, istaknuo je Petrov nasljednik te dodao da u tu baštinu pripada i demokracija. Ona se očituje u sudjelovanju u političkom životu, slobodom izražavanju vlastitih mišljenja, pouzdanju u zakone te prepoznavanju da su institucije zajednički prostor.

„Demokracija se jača i u svakodnevnom načinu djelovanja u javnom životu. U spremnosti na slušanje, pozornosti na riječi, strpljivom traženju dogovora i sposobnosti da u onome tko misli drugačije prepoznamo sunarodnjaka s kojim dijelimo istu sudbinu. Na taj se način gradi povjerenje koje društvu omogućuje suočavanje s vlastitim različitostima, a da pritom ne izgubi svijest o onome što ga povezuje“, istaknuo je Sveti Otac.

Opće dobro

Papa se potom osvrnuo na vlast koja svoj najviši smisao nalazi u služenju. Stoga je potaknuo one koji je vrše na mudro djelovanje te usmjeravanje odluka prema dobru cijele zajednice. Kako je kazao, opće se dobro mora uočiti i u konkretnim situacijama svakodnevnoga života te je dodao da posebno mjesto u tom smislu zauzima obitelj kao temeljna jedinica društva:

„U njoj svaka osoba uči otkrivati da je njezin život povezan sa životom drugih, te da stoga mora biti odgovorna prema njima. U obitelji učimo brinuti o najslabijima, praštati, dijeliti i biti uz one koji su potrebni pomoći. Upravo u obitelji mnogi muškarci i žene dobivaju prvo sjeme vjere.“

Sveti je Otac potom istaknuo da je jedan od temeljnih uvjeta u postizanju toga cilja da možemo živjeti od vlastitoga rada. Rad omogućuje pojedincu da zarađuje za svoje najmilije, da razvija vlastite sposobnosti i da se osjeća sudionikom u izgradnji svoje zemlje. Papa je napomenuo da gospodarstvo mora služiti ljudima, a ne ljudi gospodarstvu. Pritom se spomenuo mnogih obitelji koje žive u nesigurnosti, nezaposlenih i starijih osoba koje su doprinijele izgradnji društva, kao i mladih koji su prisiljeni napustiti zemlju kako bi ostvarili svoje snove.

Rimski je biskup stoga rekao nazočnima kako je potrebno stvoriti uvjete kako bi mladi mogli slobodno planirati svoj život u Argentini, što osobito zahtijeva jačanje područja obrazovanja, profesionalne formacije, sveučilišta i istraživanja

„Očuvanje i jačanje tog odgojno - obrazovnog poziva zahtijeva od nas da mladima pružimo obrazovanje koje će im omogućiti da otkriju svoje talente, razvijaju ih i stave u službu drugih. Ta zadaća zahtijeva i da im ukažemo povjerenje, da prepoznamo njihovu sposobnost u pokretanju inicijativa te da stvorimo prostore u kojima mogu iznositi vlastite ideje i preuzimati odgovornosti. Naciji su već sada potrebni njihova inteligencija, kreativnost i sudjelovanje“, poručio je papa Leon XIV.

Ljudsko dostojanstvo

Petrov je nasljednik u tom smislu ponovno istaknuo da u donošenju odluka važno mjesto zauzima zaštita života od začeća do prirodne smrti, kao i dostojanstvo osoba u slučaju bolesti, ovisnosti i invaliditeta. „U tim je slučajevima naša dužnost skrbiti, ublažavati patnju, pratiti i učiniti da svaka osoba može osjetiti da njezin život uvijek ima vrijednost koju ni jedna okolnost ne može umanjiti“, napomenuo je Sveti Otac.

U svom govoru osvrnuo se i na prirodna bogatstva te zemlje. Kako je kazao, istinska humana ekologija zna povezati brigu o stvorenome svijetu s brigom o ljudima, jamčeći da iskorištavanje tih resursa pridonosi dobrobiti zajednica i očuvanju uvjeta koji omogućuju život i rad na njihovim teritorijima.

S druge strane, brzi napredak tehnologije otvara mogućnosti koje su do prije nekoliko godina bile teško zamislive; medicina, obrazovanje, proizvodnja i istraživanje danas raspolažu sredstvima, povezanima osobito s umjetnom inteligencijom, koja mogu duboko preobraziti ljudski život. Stoga je potrebno uzeti u obzir posljedice njihove primjene i odgovornosti onih koji odlučuju o načinu njihove uporabe. Tehnološki razvoj zahtijeva etičku svijest doraslu izazovima s kojima se suočava na tom području.

Zalaganje za mir

Petrov se nasljednik potom osvrnuo na važnost suradnje u suočavanju s ozbiljnim problemima poput organiziranoga kriminala, trgovine ljudima, krijumčarenja oružja i droge te korupcije, koji narušavaju suživot, potiču nasilje i oduzimaju sredstva potrebna za opće dobro. Neophodna je pritom suradnja među državama i čvrstoća institucija, kako je kazao, dodajući da zajedničko zalaganje pronalazi jedan od svojih najviših izraza u služenju miru: „Legitimni interesi svake nacije moraju se štititi dijalogom, poštovanjem prava i stalnim traženjem dogovora. Južna je Amerika znala, u teškim trenucima svoje povijesti, pronaći putove pregovora i sporazuma kako bi prevladala ozbiljne napetosti. Argentina je pozvana očuvati tu spremnost na dijalog i pridonositi kako bi nastavila donositi plodove.“

Na kraju govora osvrnuo se na poslanje Crkve, čija je prisutnost u Argentini dio povijesti obilježene evangelizacijom, obrazovanjem, skrbi za siromašne, bolesne i obitelji te promicanjem pomirenja. To poslanje nastaje iz Kristove ljubavi i očituje se u prihvaćanju i blizini prema svakoj osobi u svijetu, kao i u društvenim inicijativama te svjedočanstvu muškaraca i žena koji služe bližnjemu.

„Postoje dobra koja su društvu potrebna, a koja nijedna javna politika ne može sama proizvesti. Povjerenje, oprost, spremnost na služenje i svijest da život ima smisao koji nadilazi uspjeh ili korisnost njeguju se u osobnoj savjesti te u životu obitelji i zajednica. Vjera hrani i podupire ta dobra“, zaključio je Papa na kraju potičući Argentince da s povjerenjem gledaju prema budućnosti te da učine plodonosnim ono što su i sami primili kako bi sljedeće generacije dobile u baštinu ujedinjenu državu.

J.M., KT