Papa se susreo s vlastima Ekvatorske Gvineje


U posljednjoj etapi svog apostolskog putovanja, a prvoga dana u Ekvatorskoj Gvineji 21. travnja, papa Leon XIV. u Malabu se susreo s predstavnicima vlasti ove afričke zemlje.

Foto: Vatican Media

Foto: Vatican Media

Sveti je Otac na susretu progovorio o širenju oružanih sukoba zbog kolonizacija naftnih i rudnih nalazišta, bez obzira na međunarodno pravo i pravo naroda na samoodređenje. Upozorio je na rizik tragičnog ugrožavanja sudbine čovječanstva ako ne dođe do promjene u načinu preuzimanja političke odgovornosti te poštovanja institucija i međunarodnih sporazuma, prenosi Vatican News.

Prava domovina

Razotkrivajući gospodarske interese, prema ekstraktivnoj logici koja stoji iza sukoba, Papa je ponovno potaknuo političke vođe da se ne kompromitiraju u odlukama i djelima obilježenima smrću i uništavanjem okoliša.

„Razvoj ne smije narušavati poštivanje pravednosti i prava“, istaknuo je Sveti Otac potičući ih da se ne boje upotrebljavati politike koje idu protivno struji te koje u središte stavljaju opće dobro.

U zemlji koja je, nakon neovisnosti, bila pogođena brutalnim režimom koji je doveo do unutarnjeg društvenog i političkog sloma, uz sustavno nasilje i zloporabe, Rimski je biskup upozorio kako su u svijetu ranjenom ohološću, narodi gladni i žedni pravednosti.

U duhu posjeta Svetog Ivana Pavla II. toj zemlji prije 44 godine te u duhu Drugog vatikanskog koncila, papa Leon se na španjolskom jeziku obratio vlastima Ekvatorske Gvineje izražavajući želju da utješi narod koji se nalazi u brzom procesu preobrazbe. Prisjećajući se djela Svetoga Augustina De civitate Dei te ističući ime nove prijestolnice Ciudad de la Paz, istaknuo je da je upravo Nebeski grad prava domovina kojoj treba težiti.

„Svako ljudsko biće može cijeniti drevnu svijest da na zemlji živimo kao prolaznici. Ključno je da osjetimo razliku između onoga što traje i onoga što prolazi, ostajući slobodni od nepravednog bogatstva i iluzije dominacije“, kazao je poglavar Katoličke Crkve.

Socijalni nauk

Nadalje je progovorio o socijalnom nauku Crkve koji pruža moralne kriterije i autentična etička načela kako bi se zaštitila sloboda pojedinaca te kako bi narodi i vlade mogli uživati autonomiju. Stoga se Petrov nasljednik osvrnuo na encikliku Rerum novarum, osobito na dio u kojem se govori o paradoksu koji proizlazi iz društvenih nejednakosti (izrazito snažnih u Gvineji osobito nakon otkrića važnih nalazišta nafte) i iz isključivanja velikog dijela stanovništva kod uporabe osnovnih dobara. Spominjući također apostolsku pobudnicu Evangelii gaudium pape Franje koji je često govorio da to gospodarstvo ubija, papa Leon je napomenuo da civilne vlasti i dobra politika imaju neizbježnu dužnost uklanjati prepreke za cjeloviti ljudski razvoj čija su temeljna načela univerzalna namjena dobara i solidarnost.

„Ne možemo sakriti da je izrazito brzi tehnološki razvoj kojem svjedočimo ubrzao špekulacije povezane s potrebom za sirovinama, što kao da dovodi do zaboravljanja temeljnih potreba poput zaštite stvorenoga svijeta, prava lokalnih zajednica, dostojanstva rada i zaštite javnog zdravlja“, primijetio je napomenuvši kako rat ne smije biti odredište ni cilj tehnološkog razvoja te potaknuo da se ne posustane pred onim što se može činiti kao mračni determinizam bez rješenja; rješenje postoji i nalazi se u političkom vodstvu i savjestima formiranima za odgovornost te stoga sposobnima za nove vizije i za hrabrost.

„Čini se da se same nove tehnologije osmišljavaju i koriste prvenstveno u ratne svrhe te da ne upućuju na rast mogućnosti za sve ljude. S druge strane, ako ne dođe do promjene u načinu preuzimanja političke odgovornosti i do poštovanja institucija i međunarodnih sporazuma, postoji rizik od tragičnog ugrožavanja sudbine čovječanstva. Bog to ne želi. U Crkvi ćete pronaći pomoć za formiranje slobodnih i odgovornih savjesti, s kojima ćete zajedno hoditi prema budućnosti“, pozvao je predstavnike vlasti, među kojima su bile mnogobrojne mlade snage.

Nikada ne oskvrnjivati Božje ime

Ističući važnost 90 % katolika u Ekvatorskoj Gvineji za kršćanstvo u središnjoj Africi, Rimski je biskup upozorio na instrumentalizaciju vjere u destruktivne svrhe. „Vjera utjelovljena u Kristu uzdiže mir i bratstvo, izgradnju čovječanstva u njegovoj najplemenitijoj i najsvetijoj vrijednosti. Njegovo sveto Ime ne može biti oskvrnuto voljom za dominacijom, oholosti i diskriminacijom, a osobito se nikada ne smije zazivati kako bi se opravdale odluke i djela smrti“, istaknuo je Papa zaključno pozivajući „neka vaša zemlja ne oklijeva provjeriti svoje razvojne procese i pozitivne mogućnosti da se smjesti na međunarodnoj sceni u službi prava i pravednosti“.

J.M., KT