Carigradski ekumenski patrijarh Bartolomej I., primio je 11. studenog u sjedištu Patrijarhata u Istanbulu skupinu svećenika i novinara koji na inicijativu Opera Romana pellegrinaggi već nekoliko dana borave u Turskoj kako bi posjetili sveta mjesta i išli stopama Sv. Pavla, s nadom da se ponovno pokrenu ta iskustva hodočašća nakon zatvaranja zbog pandemije.

Bartolomej I. najavio je da dan kasnije planira otići na Cipar, odnosno na sprovod pravoslavnog arhiepiskopa Hrizostoma II., koji je nakon duge bolesti preminuo 7. studenoga. To je posebno značajno putovanje tijekom kojeg će se, kako je rekao, susresti s Papinim predstavnikom kard. Kurtom Kochom, prefektom Dikasterija za promicanje jedinstva kršćana.

Ekumenski se patrijarh zatim usredotočio na nastojanje koje je preuzeo s papom Franjom povodom obljetnice Nicejskog koncila, kojeg je sazvao car Konstantin 325.

Na pitanje novinarke Fauste Speranze o tomu što može reći o ovom zajedničkom nastojanju, kazao je kako je ekumenski koncil (u Niceji, današnji İznik u Turskoj) bio vrlo važan za odluku o sadržaju kršćanske vjere, ali i s ciljem da odredi datum Uskrsa, kako i kada ga treba slaviti. „Nažalost, zajedno ga nismo slavili mnogo godina, mnogo stoljeća. Stoga je, u kontekstu ove obljetnice, cilj zajedničkih nastojanja s Papom pronaći rješenje za to. Možda sada nije vrijeme da iznosim detalje, ali želim naglasiti da i s pravoslavne i s katoličke strane postoji ta dobra namjera da se konačno utvrdi zajednički datum proslave Kristova uskrsnuća. Nadamo se da ćemo ovaj put ostvariti dobar rezultat“, kazao je patrijarh.

„Što je s nadama za mir u svjetlu razornog rata koji je izbio u Ukrajini“, pitala je novinarka Speranza.

„Ovaj rat se nikako ne može opravdati. I ja sam nedavno govorio o tome dok sam bio u Engleskoj. Oštro sam govorio, ali sam to morao učiniti u ime naše kršćanske vjere i ne samo  nje. Čini mi se da svi ljudi koji imaju ispravan pogled na stvari ne mogu ne osuditi ovaj rat. Papa sam želi senzibilizirati cijeli svijet za mir. U jednoj od svojih poruka, 1. siječnja prije nekoliko godina, Papa je rekao da nema mira bez pravde. To su vrlo ispravne riječi: ne možemo imati mir bez pravde. To uvijek vrijedi i u svojim propovijedima ponavljam ove Papine poruke, poruke od svih papa o 1. siječnju, danu molitve za mir. To su vrlo važne poruke i njihov sadržaj je vrlo mudar.
Sa svoje strane, želim vam dobar povratak natrag te da ne zaboravite Tursku, Anadoliju, gdje ima mnogo uspomena na našu kršćansku prošlost, posebice na prva stoljeća kršćanstva, na ekumenske koncile… Bio sam s katoličkom hijerarhijom u našoj zemlji prije nekoliko tjedana u Efezu, gdje su apostolski nuncij u Ankari (Marek Solczyński) i drugi katolički biskupi koncelebrirali na misi u katedrali Trećeg ekumenskog koncila. Tom prilikom su me zamolili da uputim homiliju. Iz tog vremena datiraju ne samo Kalcedonski koncil (Kalcedon, danas Kadıköy, moderna četvrt u Istanbulu) mjesto ekumenskih koncila u Carigradu, nego i monaštvo, sveta umjetnost, teologija, oci Kapadočani… Imamo mnogo svetih mjesta u koja se s vremena na vrijeme vraćamo kako bismo ih častili, iz kojih se nadahnjujemo vraćajući se u prošla stoljeća, u kojima se molimo i bolje upoznamo turski narod koji je vrlo gostoljubiv. Svi stranci koji ovdje dođu steknu takav dojam“, kazao je Bartolomej I., prenosi IKA.

Novinarka je spomenula kako se Ekumenski patrijarhat godinama ističe po pitanju zaštite okoliša. „Suočeni s procesima digitalizacije, postoji rizik da će ljudsko dostojanstvo biti izgubljeno prepuštanjem etike računalima. Što mislite o tome“, upitala je.

„Poštujemo znanost, poštujemo tehnologiju. Svepravoslavni koncil na Kreti 2016. izrekao je da su znanost, tehnologija, znanstvena istraživanja Božji dar, ali s druge strane prepoznajemo da postoje stvari koje iz toga proizlaze. U središte svega stavljamo dostojanstvo ljudske osobe. Naravno, moderna digitalna tehnologija dosta se koristi u školama, no ova nova metoda ne može posve zamijeniti staru metodu poučavanja koja se temelji na duhovnim vrednotama, na etici“, odgovorio je ekumenski patrijarh te podcrtao: „U središtu svega je dostojanstvo ljudske osobe, oko kojega moramo donositi naše odluke, poštujući slobodu ljudske osobe.“

J.P., KT