Njemačka

Pokrajinske sjednice s delegatom za hrvatsku pastvu u Njemačkoj


Prve pokrajinske sjednice u 2019. hrvatskih pastoralnih djelatnika, koji djeluju u hrvatskim katoličkim misijama i zajednicama u Njemačkoj, održane su od 4. do 8. veljače u pet njemačkih gradova.

Foto: A. Polegubić

Foto: A. Polegubić

Susret su organizirali Hrvatski dušobrižnički uredi iz Frankfurta na Majni i hrvatske katoličke misije (HKM) i zajednice (HKZ), na čijem su se području sjednice održavale, a nazočio je i delegat vlč. Ivica Komadina.  Na sjednicama se okupilo više od 110 hrvatskih pastoralnih djelatnika i nekoliko socijalnih djelatnika iz Njemačke.

U Hrvatskoj katoličkoj župi u Rosenheim održana je prva sjednica za Bavarsko pastoralno područje u ponedjeljak 4. veljače. Druga sjednica održana je u utorak 5. veljače u HKZ Stuttgart – centar za pastoralna područja Baden-Württemberg I. i Baden-Württemberg II. Treća sjednica održana je u srijedu 6. veljače u HKM Düsseldorf, na kojoj su se okupili sudionici i sudionice iz Pastoralnog područja Sjeverna Rajna i Vestfaliji. Četvrta sjednica održana je u četvrtak 7. veljače za Sjeverno pastoralno područje u HKM Hannover. Peta sjednica za Rajnsko-majnsko pastoralno područje održana je u petak 8. veljače u HKM Wiesbaden.

Uz domaćina, delegata za hrvatsku pastvu u Njemačkoj, na svim je sjednicama bio i ravnatelj Dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu vlč. dr. Tomislav Markić.

Susret je započeo prigodnom molitvom za pastoralne djelatnike u hrvatskoj pastvi u Njemačkoj i u svijetu, koji su preminuli u posljednje vrijeme.

Predavanje pod naslovom Blaženi Alojzije Stepinac i njegove posljednje propovijedi održala je dr. Claudia Stahl, autorica knjige Alojzije Stepinac – Die Biografie, Ferdinand  Schöningh, 2017. Radi se o dosad najiscrpnijoj biografiji bl. Alojzija Stepinca na njemačkom jeziku, koja ima 592 stranice. Autorica dr. Claudia Stahl je sutkinja na Upravnom sudu u Cottbusu u Njemačkoj. Ova katolkinja obiteljski nije povezana s Hrvatskom. Studirala je pravo, glazboslovlje i filo­zofiju, a danas živi u Berlinu i Cottbusu. U predavanju je sudionicima predstavila posljednje propovijedi blaženog Alojzija Stepinca. Između Božića 1959. i Svijećnice 1960. bl. Alojzije Stepinac je napisao i održao deset propovijedi, koje su do sada nepoznate i neobjavljene. Izvori u strojopisu se nalaze u arhivu postulature u Zagrebu. Dr. Stahl je čitala preposljednju sačuvanu kardinalovu propovijed koju je održao za blagdan svetog Antuna pustinjaka, 17. siječnja 1960., a održao ju je tijekom kućnog pritvora u Krašiću manje od mjesec dana prije svoje smrti. U propovijedi o svetom Antunu 1960. Stepinac vrlo slikovito opisuje napast, kojoj je bio podvrgnut Sv. Antun u svojoj pustinji. Potom ga hvali jer je pustinjak ostavio svoj golemi imetak i živio asketski život u pustinji. Potom je kardinal svratio pozornost vjernika na brigu svetog Antuna „za čistoću svete vjere katoličke“.

Nakon čitanja propovijedi, dr. Stahl je promatrala kardinalovu propovijed s biografskog stajališta. Opisala je uvjete pod kojima je blaženi Alojzije živio kad je sastavio i održao posljednje propovijedi u svom životu. Vidi se da je kardinal Stepinac govorio u propovijedi ne samo o svetom Antunu, nego i o svojim vlastitim životnim temama: navijestiti evanđelje, diviti se svecima i slijediti ih u životu, živjeti jednostavno i ponizno, ljubiti a ne mrziti bližnjega, brinuti i boriti se za pravu vjeru, biti ustrajan u progonstvu, ohrabriti druge u vjeri. Iznenađuje kako je kardinal Stepinac, koji je bio godinama pod pritiskom i kontrolom tajne službe, nastupio u svojim posljednjim propovijedima tako hrabro i otvoreno protiv ateističke ideologije komunizma te da je govorio javno o progonu kršćanina u Jugoslaviji. Izvor moći za svoju borbu je našao kao i sveti Antun u svojoj pustinji: u zatvoru u Lepoglavi i u kućnom pritvoru u Krašiću gdje je služio svetu misu, molio se, meditirao te napisao pisma i propovijedi iz sužanjstva, istaknula je dr. Claudia Stahl u svom iscrpnom predavanju, koje su sudionici s posebom pozornošću slušali te nakon predavanja sudjelavali u raspravi, a neki od njih dajući i osobna svjedočanstva, poglavito vlč. Stjepan Penić (Essen), s. Ivanka Koluder (Stuttgart – centar) i fra Marijan Petrčević (Gießen).

Ravnatelj dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu vlč. Markić je u svom izvješću za 2018. istaknuo je kako u Hrvatskoj inozemnoj pastvi danas u 187 misija, zajednica, župa i centara djeluje 198 svećenika (62 dijecezanska i 136 redovnička), sedam trajnih đakona, 48 časnih sestara, 47 pastoralnih suradnica i suradnika laika te 50 tajnica i tajnika.

Govorio je i o personalnim pitanjima u Hrvatskoj inozemnoj pastvi, a prestavio je i finanscijsko izvješće Fonda solidarnosti za 2018.. Osvrnuo se i na važnije obljetnice u 2018. na kojima je sudjelovao. Bilo je riječi i o planovima u 2019. istaknuvši kako će se komemoracija u Bleiburgu održati 18. svibnja, a predvodit će je krčki biskup mons. Ivica Petanjak. Govoreći o uzrocima iseljavanja, istaknuo je kako su oni ekonomske naravavi, ali se događaju i zbog nezadovoljstva političkim sustavom i korupcijom, kao i zbog pružene mogućnosti upoznavanja nečega novoga. Govoreći o facebook stranici Ravnateljstva: m.facebook.com/hrvatskainozemnapastva/, kazao je kako je stranica Likealyzer svrstava među najbolje katoličke stranice na hrvatskom jeziku.

Delegat za hrvatsku pastvu u Njemačkoj vlč. Ivica Komadina govorio je o aktualnostima u hrvatskom dušobrižništvu u Njemačkoj na temelju novijih statističkih pokazatelja. Posjetio je na sjednicu dušobrižništva za katolike drugih materinskih jezika u Bonifatiushaus Biskupije Fulda u Fuldi u organizaciji ravnatelja dušobrižništva za te vjernike Njemačke biskupske konferencije dr. Lukasa Schreibera, na kojoj su sudjelovali odgovorni u pastoralnu tih vjernika, među kojima je bio i delegat vlč. Ivica Komadina. Ujedno je svima zahvalio na odazivu na sjednice i sudjelovanju u aktivnostima Hrvatskoga dušobrižničkog ureda. Ujedno je dr. Claudiji Stahl darovao knjigu mons. Ratka Perića Nada koja ne postiđuje.

Adolf Polegubić/ KT