U prepunoj dvorani okupili su se brojni uzvanici među kojima je bio i vrhbosanski nadbiskup u miru Vinko kard. Puljić, nacionalni ravnatelj Dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu vlč. dr. Tomislav Markić, provincijal Franjevačke provincije Bosne Srebrene fra Zdravko Dadić, delegat hrvatske inozemne pastve za Njemačku don Ivica Komadina, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas, veleposlanik RH u Njemačkoj Gordan Bakota, generalni konzul RH u Frankfurtu Vedran Konjevod, generalna konzulica Bosne i Hercegovine u Frankfurtu Višnja Lončar te velik broj svećenika i časnih sestara Franjevačke provincije Bosne Srebrene koji djeluju u Rajnsko-majnskoj regiji.

Večer je počela izvedbom njemačke i hrvatske himne koju su izveli članovi muške Klape Frankfurt. Zanimljiv program večeri vodili su mladi članovi HKŽ Wiesbaden Dinko Grgat te Marija i Analena Tomić. U program večeri goste su uveli video pričom, odnosno kratim dokumentarcem o životu, radu i nastajanju župe koja danas broji oko 5 000 hrvatskih katoličkih vjernika.

Dokumentarac kojeg su snimile Ivana i Nicolae Golea donosi priču o prvim župljanima HKŽ Wiesbaden bračnom paru Marti i Jakovu Rimcu, ali i mlađim vjernicima i njihovom dolasku i djelovanju u Župi Wiesbaden. Gosti su imali priliku doznati kako početci hrvatskog dušobrižništva u Wiesbadenu sežu u 1968. dolaskom franjevaca splitske provincije Presvetog Otkupitelja fra Bernarda Dukića i fra Ćire Markoča u Hrvatsku katoličku misiju u Frankfurt. Time započinje i pastoralni rad u Wiesbadenu, zajednici koja je do kraja 1970. bila podružnica te misije.

HKŽ Wiesbaden se danas prostire područjem koje obuhvaća polovicu površine biskupije Limburg. Hrvatski centar za radnike Hrvate u Wiesbadenu je otvoren u travnju 2015. Prvo krštenje u maticu krštenih je upisano 1971. Međutim, Hrvatska katolička misija Wiesbaden službeno je potvrđena 1. siječnja 1972. dekretom iz biskupije Limburg. U ovoj župi djelovali su franjevci iz provincije Presvetog Otkupitelja sa sjedištem u Splitu, zatim franjevci provincije Svetog Jeronima sa sjedištem u Zadru. Od 2016. voditelji ove župe su franjevci Bosne Srebrene sa sjedištem u Sarajevu.

Školske sestre franjevke Bosansko-Hrvatske provincije djeluju u župi Wiesbaden od 2001., a trenutačno u župi djeluje časna sestra Gordana Davidović.

Nakon zanimljivog dokumentarca okupljene vjernike pozdravio je fra Kristijan Montina koji Hrvatsku katoličku župu Wiesbaden vodi od 2018. godine. “Čast mi je pozdraviti mog prijatelja Gordana Bakotu, hrvatskog veleposlanika u Njemačkoj. Bili smo zajedno u Srbiji, zajedno u Austriji i evo sad zajedno u Njemačkoj”.

U povodu 50. obljetnice HKŽ Wiesbaden izdala je i monografiju o 50 godina djelovanja župe, a čiju je važnost u svom govoru istaknuo i sam mons. Puljić.

“Svaka obitelj bi u svojoj kući trebala imati tu monografiju kako bi pamtila prošlost jer ta spomenica (monografija) čuva uspomene za buduća pokoljenja. Zahvalimo Bogu za proslavu 50. godišnjice. Dao nam je da doživljavamo to kao svoje i zato se radujemo ovoj proslavi i čestitam vam”, rekao je cardinal, koji će u nedjelju, 25. rujna, u crkvi Sv. Kilijana u Wiesbadenu s početkom u 12 sati predvoditi svečano misno u zajedništvu s provincijalom Franjevačke provincije Bosne Srebrene fra Zdravkom Dadićem.

O iznimnoj važnosti hrvatske zajednice u tuđini govorio je i provincijal Franjevačke provincije Bosne Srebrene fra Zdravko Dadić, koji je kazao kako je odlazak Hrvata iz domovine uvijek bio iz više razloga, od političkih do ekonomskih.

“I danas ima i političkih i ekonomskih razloga da ostanemo ovdje i to nas žalosti, ali uvijek smo bili radosni zbog toga što smo zajedno. Važno je da smo povezani. Crkva vas voli”, poručio je između ostalog, fra Zdravko.

Nacionalni ravnatelj Dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu vlč. dr. Tomislav Markić kazao je kako su svećenici i časne sestre u iseljeništvu važni jer njihovo djelovanje služi da se vjera prenese hrvatskom potomstvu, javlja Fenix magazin.

“Ukupno je 184 hrvatske katoličke misije u cijelome svijetu, 96 u Njemačkoj. A znate li zašto kod vas služe bosanski fratri? Zato što imaju najveće srce. U provincijskom arhivu se nalazi jedno pismo u kojem su pozvani svi franjevci Hrvatske i BiH da preuzmu HKM Wiesbaden. Rečeno im je da će misiju Wiesbaden dobiti oni fratri koji uz Wiesbaden uzmu još i Johannesburg. Jedino su bosanski fratri bili na to spremni”, naglasio je vlč. Tomislav.

U nastavku kulturno glazbenog programa nastupio je redoviti crkveni zbor HKŽ Wiesbaden koji postoji od početka zajednice, a u novije vrijeme su i mladi angažirani na području nove duhovne glazbe. Agoste u Nieder Olmu je oduševila i misijska folklorna skupina koju je 1991. osnovao fra Augustin Vlašić i Jela Čosić. U zabavnom dijelu programa nastupio je i glazbeni sastav Trio Gušt i glazbenik Zdravko Čurić koji su među uzvanike unijeli odličnu atmosferu te vrhunsku zabavu koja je trajala do kasno u noć.

J.Vr., KT