Kultura susreta i zauzimanje za bratstvo teme su u središtu obraćanja Rimskog biskupa upućenog na engleskom jeziku u Nacionalnoj knjižnici u Ankari predstavnicima vlasti, civilnoga društva i diplomatskim zborom u Turskoj, prenosi kta.

Destabilizirani svijet, pogaženi pravednost i mir

Papa je na početku govora istaknuo prirodne i umjetničke ljepote zemlje, duhovno bogatstvo oblikovano stoljećima u zemlji koja je neraskidivo povezana s korijenima kršćanstva. Upravo je obilježje velike civilizacije primijeniti mudrost sposobnu prilagoditi kulturne fragmente naslijeđene iz prošlosti. Na taj je napor za jedinstvo, u sve više rastrganom svijetu, podsjetio Petrov nasljednik: „Istina je, naš svijet ima iza sebe stoljeća sukoba, a oko nas je još uvijek destabiliziran ambicijama i odlukama koje gaze pravednost i mir. Međutim, pred izazovima s kojima se suočavamo, biti narod s velikom prošlošću dar je i odgovornost“.

Metafora mosta koji je izabran i kao simbol putovanja, ponavlja se u riječima Leona XIV. jer je vrlo učinkovita u isticanju potrebnoga povezivanja različitosti koje povijesno čine tursko društvo. „To se povezivanje smatra ključnim ne samo na domaćem nego i na međunarodnom planu, budući da je Turska geografski raskrižje između Istoka i Zapada, te joj je stoga suđeno da ima važno mjesto u sadašnjosti i budućnosti Mediterana i cijeloga svijeta. Homogenizacija osjetljivosti bila bi osiromašenje“, napomenuo je Papa te dodao: „Društvo je, naime, živo ako je pluralno; mostovi između njegovih različitih duša čine ga civilnim društvom. Danas su ljudske zajednice sve više polarizirane i rastrgane ekstremnim stajalištima koji ih razbijaju.“

Prinos kršćana jedinstvu Turske

Prisutnost kršćana u Turskoj, unatoč njihovom malom broju, valja smatrati važnom. Papa je podsjetio na upozorenja Sv. Ivana XXIII., takozvanog „turskog pape“, koji je osjećao snažno prijateljstvo u toj zemlji, gdje je bio administrator Latinskog vikarijata u Istanbulu i apostolski delegat. Preporuke tog vremena - usmjerene na zdravu otvorenost, kako biti manjina ne bi dovelo do oblika otuđenja od izgradnje nove Republike - danas je Papa potvrdio jer su duboko evanđeoske. Stoga je tamošnjim vlastima uputio poruku jasne raspoloživosti:

„Uvjeravam vas da jedinstvu vaše zemlje žele pozitivno pridonijeti i kršćani, koji jesu i osjećaju se dijelom turskog identiteta.“

U skladu sa svojim prethodnikom papom Franjom, koji je cijelo svoje učiteljstvo prožeo slušanjem vapaja siromašnih i zemlje, Leon XIV. je u središte stavio pravednost i milosrđe, pogled suosjećanja i solidarnosti koji su danas toliko potrebni. Te bi vrijednosti  trebale poslužiti kao vodeći kriteriji za razvoj narodā. Izazov je preoblikovati lokalne politike i međunarodne odnose, posebno pred tehnološkim napretkom koji bi inače mogao povećati nepravde, umjesto da pridonese njihovom rješavanju. Inkluzivni karakter društava je ono što je važno za Papu, sinergija nakane u popravljanju pukotina u čovječanstvu.

„U društvu poput turskoga, gdje religija ima vidljivu ulogu, bitno je poštovati dostojanstvo i slobodu sve Božje djece: muškaraca i žena, sunarodnjaka i stranaca, bogatih i siromašnih. Svi smo Božja djeca, a to ima osobne, društvene i političke posljedice. Tko ima srce poslušno Božjoj volji uvijek će promicati opće dobro i poštovanje prema svima“, kazao je Sveti Otac i nastavio govor rabeći izraz „obitelj“, misleći i na čovječanstvo i na vitalnu stanicu društva. Potaknuo je na njegovanje dijaloga i građanskoga suživota, kao i da se ne preziru brak i plodnost, a „takav stav ne jamči sreću“.

Stabilnost u regiji

Potom je govorio o „obmani“ kada se u svom razmišljanju osvrnuo na pitanja vezana za suvremene konzumerističke trendove koji bi mogli uzdići individualizam na štetu brige o osjećajima i ljudskoj nutrini. „Na tu obmanu konzumerističkih gospodarstava, u kojima samoća postaje posao, moramo odgovoriti kulturom koja cijeni osjećaje i veze. Samo zajedno postajemo autentično svoji“, istaknuo je Sveti Otac.

Obraćajući se izravno turskom predsjedniku Papa je poželio da Turska ima ključnu geopolitičku ulogu u osiguravanju stabilnosti u cijeloj regiji. Istodobno je zajamčio potporu Svete Stolice koja želi surađivati ​​u izgradnji boljega svijeta uz prinos te zemlje koja je most između Istoka i Zapada, između Azije i Europe te raskrižje kultura i religija.

U razdoblju velikih sukoba na globalnoj razini, u kojemu prevladavaju strategije gospodarske i vojne moći, ne smijemo se prepustiti težnji prema ratu. Jer energije i resursi koje apsorbira ta destruktivna dinamika preusmjeravaju se s pravih izazova s ​​kojima bi se ljudska obitelj danas trebala suočiti zajedno, odnosno mir, borba protiv gladi i siromaštva, te za osiguranje zdravlja, obrazovanje i za zaštitu svega stvorenoga“, poručio je Sveti Otac rekavši kako je to moguće zahvaljujući osobama koje potiču dijalog i prakticiraju ga čvrstom voljom i strpljivom upornošću.

Inače, Rimski je biskup već u zrakoplovu, pozdravljajući novinare koji prate njegovo prvo apostolsko putovanje, istaknuo ključne riječi svoje prisutnosti na Bliskom istoku: težnja za većim jedinstvom i skladom, prevladavajući svaku prepreku kako bi se promicao mir u svijetu.

U kasnim poslijepodnevnim satima Rimski je biskup završio svoj boravak u turskoj prijestolnici. Nakon službenog oproštaja u zračnoj luci Esenboğa Papa je zajedno sa svojim izaslanstvom poletio za Istanbul gdje je oko 19:00 h sletio u Zračnu luku Atatürk.

Ž.I., KT