Svijet

Rezolucija o nasilju utemeljenom na religiji


UN donio je rezoluciju u kojoj je naglasak stavljen na nasilje utemeljeno na vjerskim uvjerenjima, a 22. kolovoz proglašen Međunarodnim danom spomena na žrtve nasilja utemeljenog na religiji ili uvjerenju.

Generalna skupština UN-a donijela je rezoluciju kojom se 22. kolovoza proglašava Međunarodnim danom spomena na žrtve nasilja utemeljenog na religiji ili uvjerenju.

Poljska je bila glavni pokrovitelj rezolucije koja je dobila podršku 88 zemalja, uključujući SAD, Kanadu, Brazil, Egipat, Irak, Jordan, Nigeriju i Pakistan.

Pomoć Crkvi u nevolji (ACN – Aid to the Church in Need), koja već više od 70 godina pomaže stradalim i progonjenim kršćanima, pozdravila je ovu rezoluciju donesenu 28. svibnja 2019., kao prvi korak k privlačenju veće pozornosti progonima, osobito nasilju nad kršćanima koji trpe posljedice zbog vjerskih uvjerenja.

Mark Riedemann, pomoćnik ravnatelja za odnose s javnošću i vjerske slobode ACN-a, raspravljao je o važnosti rezolucije.

Kako rezolucija može promicati vjersku slobodu i spriječiti nasilje utemeljeno na religiji?
Može se kazati kako je odgovor međunarodne zajednice do sada, po pitanju nasilja utemeljenog na religiji stizao kasno. No rezolucija će svakog 22. kolovoza slati jasnu poruku da UN ne može i neće tolerirati djela nasilja utemeljenog na vjeri

Podrazumijeva se da je zaštita onih koji trpe nasilje zbog vjerskih uvjerenja također priznavanje vjerskih sloboda – prihvaćanje sociološke stvarnosti religije u društvu, prihvaćanje pozitivne uloga religije u garantiranju pluralnosti, poticanju gospodarskog razvoja i kao što je papa emeritus Benedikt XVI. kazao, prihvaćanje temeljnog prava svakog pojedinca da traži istinu, da traži transcendentno, da traži Boga.

Koji su sljedeći koraci?
Na vladama i civilnom društvu je da osiguraju da se ova simbolička akcija pretvori u smislenu. Krajnji je cilj spriječiti djela vjerskog progona u budućnosti, ali to se neće dogoditi preko noći jer za to trenutno nedostaje potrebna infrastruktura.

Važno je razmotriti uspostavu posebne platforme UN-a na koju bi, primjerice, predstavnici progonjenih skupina ili nevladinih organizacija koje rade s njima, mogle pružiti informacije iz prve ruke o situaciji na terenu.

Takve studije slučaja poslužile bi kao osnova za prepoznavanje trendova progona i u identificiranju počinitelja. Na taj način bi se saznalo kako djeluju oni koji vrše nasilje, kako se financiraju, a to bi pomoglo razvijanju prilagođenog akcijskog plana za sprječavanje dijela nasilja u budućnosti i sprječavanja da takvo nasilje eskalira na razinu masovnih zločina kao što je genocid.

Daljnja mjera koja se treba poduzeti je rješavanje sadašnje nekažnjivosti onih koji su odgovorni za vjerski progon. Tako na primjer, nepriznatim žrtvama zločina počinjenog od strane Islamske države (ISIS), treba pružiti sveobuhvatnu pravnu pomoć.

UN treba raditi na uspostavi međunarodnog tribunala koji će se baviti pitanjem nekažnjavanja nasilja utemeljenog na religiji, a koje su počinile skupine od skupina Boko Harama do Al-Shabaaba i ISIS-a, prenosi Aleteia.

KT