pon, 22. srpnja 2024. 09:07
Papa Franjo je u nedjelju, 21. srpnja s prozora svoje radne sobe u Apostolskoj palači izmolio molitvu Anđeo Gospodnji s vjernicima okupljenima na Trgu Sv. Petra, te uputio svoj nagovor utemeljen na evanđelju koje govori o povratku učenika iz mjesta u kojima su vršili poslanje (Mk 6,30-34).
Učenici su se okupili oko Isusa i pripovijedali mu o onome što su učinili, a on ih je potaknuo da se osame i malo otpočinu. Narod je, međutim, shvatio kamo idu i, kada su silazili s lađe, Isus nalazi puk koji ga čeka, osjeća suosjećanje i počinje poučavati.
„Dvije su to naizgled nepomirljive stvari, no one, naprotiv, idu ruku pod ruku: odmor i suosjećanje. Pogledajmo. Isusa brine umor učenika. Možda shvaća opasnost koja se također može ticati našeg života i našeg apostolata, kad nas, na primjer, zanos u vršenju našeg poslanja, ili posao, kao i uloga i zadaće koje su nam povjerene čine žrtvama aktivizma, a to je nešto ružno: previše zabrinuti oko stvari koje treba učiniti i rezultata. A onda se dogodi da se uznemirimo i izgubimo iz vida bitno, dovodeći sebe u opasnost da iscrpimo svoje snage i da nas shrva umor tijela i duha. To je važno upozorenje za naš život, za naše društvo koje je često zatočenik žurbe, ali također za Crkvu i za pastoralnu službu: braćo i sestre, čuvajmo se diktature činjenja“, upozorio je Sveti Otac, prenosi Vatican News.
Pozornost je svratio i na najmanju društvenu jedinicu koja je među najznačajnijima – obitelj – u kojoj se to također može dogoditi „bez prijeke potrebe“. „Kad je na primjer otac prisiljen biti odsutan zbog posla kako bi zaradio za život, pa mora žrtvovati vrijeme koje bi inače posvetio obitelji. Često odlaze rano ujutro, dok djeca još spavaju, a vraćaju se kasno navečer, kad su već u krevetu. I to je društvena nepravda“, istaknuo Rimski biskup naglašavajući kako bi u obiteljima očevi i majke trebali imati vremena za zajedničke trenutke sa svojom djecom, kako bi obiteljska ljubav rasla i kako ne upali u ralje diktature rada.
Pozvao je stoga na odmor i suosjećanje jer „samo ako se naučimo odmarati, možemo imati suosjećanje“.
Na kraju je potaknuo na promišljanje: „znam li se zaustaviti u svojim danima? Znam li izdvojiti trenutke da budem sam sa sobom i s Gospodinom ili sam uvijek u žurbi?“
Nakon Angelusa podsjetio je kako 26. srpnja počinju Olimpijske igre u Parizu, a zatim i Paraolimpijske igre te je izrazio želju da taj događaj bude „znak uključivog svijeta“.
Ponovno je uputio apel: „Ne zaboravimo napaćenu Ukrajinu, Palestinu, Izrael, Mjanmar i mnoge druge zemlje koje su u ratu. Ne smijemo zaboraviti, ponavljam, ne smijemo zaboraviti: rat je poraz!“
J.M., KT