Devetero sudionika upoznavalo je primjere dobre prakse u području volonterizma, ekološkog odgoja i rada s mladima, tražeći nove poticaje za buduće volonterske akcije u Bosni i Hercegovini.

Ekologija bliska mladima
Putovanje je započelo u Zagrebu posjetom udruzi BIOM, jednoj od vodećih organizacija civilnog društva u Hrvatskoj na području očuvanja prirode. BIOM je hrvatski predstavnik u mreži BirdLife International te se bavi zaštitom i proučavanjem divljih ptica, njihovih staništa, borbom protiv krivolova, ali i snažnim uključivanjem građana i volontera u aktivnosti očuvanja bioraznolikosti.

Djelatnice Iva Šoštarići Dora Šmit ugostile su skupinu, predstavile projekte u kojima sudjeluju mladi volonteri te podijelile iskustva kako ekološke teme približiti djeci, mladima i lokalnim zajednicama. Razgovor je otvorio mnoga pitanja, ali i dao jasnu potvrdu koliko se volontiranjem može konkretno doprinijeti zaštiti stvorena svijeta.

Duh solidarnosti i volontiranja je prepoznatljiv
Sljedeća postaja bila je Salezijanska zajednica na Rakovniku u Ljubljani, koja je jedno od središnjih mjesta salezijanske prisutnosti u Sloveniji, s bogatim pastoralnim, odgojnim i obrazovnim programima za djecu i mlade. Mladi su sudjelovali na svetoj misi, a potom i u izradi adventskih vijenaca zajedno s djecom i odraslima, što je susretu dalo posebno obiteljsko ozračje.

Domaćin don Jure Babnik predstavio je način na koji se na Rakovniku radi s mladima kroz različite aktivnosti, a bilo je govora i o akciji 72 sata brez kompromisa u Sloveniji. Razmjena iskustava pokazala je koliko je duh solidarnosti i volontiranja prepoznatljiv s obiju strana granice.

Upriličen je i posjet organizaciji Katoliška mladina koja se bavi odgojnim, vjerskim, kulturnim i obrazovnim programima za mlade u cijeloj Sloveniji.

Sudionici studijskog putovanja sudjelovali su na nedjeljnoj svetoj misi te u ugodnom razgovoru i razmjeni iskustava s don Matevžom Mehleom i pastoralnim suradnicima. Bilo je riječi o nacionalnim susretima, ljetnim kampovima, radu u župama, ali i o izazovima s kojima se mladi danas suočavaju. U takvu ozračju suradnje lako je bilo prepoznati koliko su slične potrebe mladih u Sloveniji i BiH – potreba za zajedništvom, osluškivanjem, prilikama za volontiranje i rast u vjeri.

Učionica na otvorenom
Posebnu ekološku dimenziju putovanju dao je posjet Botaničnom vrtu Sveučilišta u Ljubljani i Prirodoslovnom muzeju Slovenije.

Botanični vrt, osnovan još 1810., najstarija je znanstveno-istraživačka i obrazovna ustanova s neprekinutim djelovanjem u Sloveniji. Na površini od oko dva hektara raste više od 5 000 različitih vrsta biljaka iz Slovenije i svijeta, a vrt je važan i za očuvanje autohtonih i rijetkih vrsta. Šetnja među pažljivo uređenim gredicama i staklenicima bila je prigoda da se izbliza vidi kako se znanstveni rad, edukacija i briga za okoliš mogu povezati u jednu veliku „učionicu na otvorenom“.

Prirodoslovni muzej Slovenije, smješten u središtu Ljubljane, središnji je slovenski muzej prirodoslovlja i ujedno jedna od najstarijih kulturnih i znanstvenih institucija u zemlji. Kroz stalne i povremene postave, od minerala i okamina, do impresivnih životinjskih preparata i replike mamutova kostura, posjetitelji svih generacija upoznaju se s bogatstvom prirode na zanimljiv i interaktivan način. Sudionici putovanja u muzeju su tražili ideje kako prirodoslovne sadržaje približiti mladima kroz radionice, volonterske projekte i neformalno učenje.

Slobodno vrijeme proveli su u šetnji gradom, obilasku muzeja, druženju i uživanju u adventskim ugođajima Zagreba i Ljubljane. Toplina božićnih svjetala, miris začina i žamor ljudi na trgovima pretvorili su ovo studijsko putovanje u lijep spoj rada, odmora i zajedništva.

Doživljaji i susreti polako su se slagali u jednu jasnu sliku, sliku Zemlje kao zajedničkog doma, za koga svi snosimo odgovornost. Upravo to je sažela i youthworkerica Una Kovačević istaknuvši: „Ovo studijsko putovanje bila je lijepa prigoda od jedne ekološki osviještene zemlje kao što je Slovenija otkriti područja na kojima možemo raditi u Bosni i Hercegovini i učiniti ih sastavnim dijelom volonterskih akcija u sklopu projekta 72 sata bez kompromisa.“

Na kraju putovanja ostaju zahvalnost svim domaćinima na gostoprimstvu, otvorenosti i dijeljenju iskustava, ali i jasna želja da se naučeno ugradi u buduće aktivnosti projekta YouthPower: Volonterizam kao ključ promjene – 72 sata bez kompromisa. „Tako studijsko putovanje ne ostaje samo lijepa uspomena, nego postaje početak novih, još hrabrijih volonterskih koraka u našim zajednicama“, poručili su mladi.

J.P., KT