Govoreći na konferenciji u Ženevi 3. ožujka, nadbiskup Ettore Balestrero, stalni promatrač Svete Stolice pri Ujedinjenim narodima od 2023., osudio je činjenicu da su kršćani najprogonjenija zajednica na svijetu.

Njegov govor naslovljen je Uz progonjene kršćane: Obrana vjere i kršćanskih vrijednosti.

Mons. Balestrero, koji je ujedno i predstavnik Svete Stolice pri Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO) i Međunarodnoj organizaciji za migracije (IOM), izjavio je da je tijekom 2025. „gotovo 5 000 vjernika ubijeno zbog svoje vjere“, što je ekvivalent 13 ljudi dnevno.

Mučenici u etimološkom smislu riječi

„Gotovo 400 milijuna kršćana diljem svijeta suočava se s progonom ili nasiljem, što ih čini najprogonjenijom vjerskom zajednicom na svijetu“, rekao je nadbiskup kako prenosi Vatican News te pojasnio da su žrtve „mučenici u etimološkom smislu te riječi“, jer su svjedoci „svog vjerovanja koji utjelovljuju vrijednosti osporavane logikom moći“.

Iz perspektive međunarodnog prava, talijanski prelat naglasio je da su kršćani također žrtve „skandaloznih kršenja ljudskih prava“ te inzistirao da njihovo svjedočanstvo ne smije odvratiti pozornost od odgovornosti država, čija je dužnost pružiti zaštitu. „Dužnost je države osigurati slobodu vjeroispovijesti ili uvjerenja, što uključuje sprječavanje trećih strana da krše ovo pravo. Ova zaštita mora zajamčiti sigurnost vjernicima koji su meta napada, prije, tijekom i nakon napada“, izjavio je.

Suptilni i tihi oblici progona

Zatim je istaknuo da je „duboko nepravedno i zabrinjavajuće“ što je gotovo 400 milijuna kršćana diljem svijeta „izloženo fizičkom nasilju, podjarmljivanju, nezakonitom pritvoru, oduzimanju imovine, ropstvu, prisilnom progonstvu, pa čak i ubojstvu zbog svojih vjerskih uvjerenja“.

Napomenuo je kako ovo pitanje utječe na zemlje diljem svijeta, uključujući i Europu, gdje je samo u 2024. zabilježeno više od 760 zločina iz mržnje protiv kršćana, poput podmetanja požara u crkvama, fizičkih napada ili vandalizma.

Stalni promatrač Sv. Stolice pri UN-u osvijetlio je i druge „suptilnije i često tihe oblike progona“ koji se ne pojavljuju u statistikama. Primjerice, spomenuo je postupnu marginalizaciju ili isključenje iz društvenog i profesionalnog života, diskriminaciju ili „diskretna“ ograničenja i ograničenja koja „sužavaju ili zapravo poništavaju prava zakonski priznata pretežno kršćanskom stanovništvu“.

Također je naglasio kako u zapadnim zemljama ljudska prava zajamčena međunarodnim instrumentima „ponekad nadjačavaju konkurentski interesi ili zahtjevi za takozvanim 'novim pravima', čiji normativni status nije utvrđen nijednim ugovorom ili običajnim međunarodnim pravom“.

Naveo je statistiku Opservatorija za netoleranciju i diskriminaciju kršćana u Europi (OIDAC), koja spominje kako je 2024. bilo 2 211 slučajeva nasilnih incidenata koji su pogodili kršćane u Europi. „To uključuje kaznene progone zbog tihe molitve u blizini ustanova za pobačaj ili zbog citiranja biblijskog stiha o društvenim pitanjima“, objasnio je te dodao kako to „nisu površni čini“, nego „ozbiljna kršenja prava kršćana, koje su počinile same vlasti, zadužene za poštivanje, zaštitu i promicanje ljudskih prava svih“. „Ova kontradikcija mora prestati“, naglasio je mons. Balestrero.

Napadi na križ

Na kraju je posvijestio da su „napadi na kršćane napadi na sam križ“, rekavši kako križ tvori okomita crta koja „predstavlja ljudsku otvorenost transcendenciji“ i vodoravna koja simbolizira „ljudsku vezu s drugima“. Objasnio je kako napadi na „vertikalnu dimenziju nastoje prekinuti odnos između savjesti i Boga“, ograničavajući vjeru na šutnju, dok pokušavaju „zatvoriti prostor u kojem ljudski duh nadilazi samog sebe“. A ataci na horizontalnu dimenziju, zaključio je nadbiskup, lišavaju „ljudsku osobu njezine urođene sposobnosti da slobodno odgovori na poziv istine“ i u konačnici mogu dovesti do raspada odnosa unutar zajednica.

KT