Jeruzalem

Tisuću mladih kršćana molilo u Jeruzalemu Put križa za mir


Oko 1 000 djece i mladih iz kršćanskih škola u Jeruzalemu išlo je tradicionalnom rutom Via Dolorosa – Put križa u Starom gradu moleći za mir i ostavljajući za sobom tragove nade.

Približno 1 000 djece i mladih iz kršćanskih škola u Jeruzalemu ide Via Dolorosom u Starom gradu, moleći za mir. Mnoštvo je oživjelo ulice Svetog grada | FOTO: Marinella Bandini

Približno 1 000 djece i mladih iz kršćanskih škola u Jeruzalemu ide Via Dolorosom u Starom gradu, moleći za mir. Mnoštvo je oživjelo ulice Svetog grada | FOTO: Marinella Bandini

U petak, 23. veljače, velika grupa mladih ljudi oživjela je ulice Jeruzalema, prvi put od izbijanja rata između Izraela i Hamasa prošlog listopada.

Inicijativu pod nazivom Križni put… Put mira organizirala je Kustodija Svete zemlje, a obuhvatila je 12 institucija, uključujući dvije škole Anglikanske Crkve i školu Armenske Apostolske Crkve, kao i razne katoličke skupine. Nazočni su bili i kustos Svete zemlje fra Francesco Patton te apostolski delegat u Jeruzalemu mons. Adolfo Tito Yllana.

Križni put započeo je kod crkve Bičevanja (Osude), a završio kod crkve Sv. Spasa. Prvih osam postaja odvijalo se tradicionalnom rutom Via Dolorosa. Na svakoj postaji, nakon svetopisamskoga čitanja i molitve, dvoje djece puštalo je par golubova, vidljivi znak molitve za mir i slobodu koju su uzdigli najmlađi sudionici.

Molitva za mir puna simbolike

„Svake godine organiziramo Put križa s učenicima“, objasnio je za CNA fra Ibrahim Faltas, vikar Kustodije Svete zemlje i direktor škola Terra Sancta. Prošle godine događaj je imao poseban odjek: učenici su nosili crvene šalove – boje krvi – s likom vandaliziranog kipa Isusa, koji je samo nekoliko tjedana ranije razbijen u sklopu kompleksa crkve Bičevanja.

Razbijeni i obezličeni kip nikada nije restauriran te je postao simbol Isusa patnika. I ove je godine prva postaja bila oko tog kipa.

„Za šalove smo odabrali bijelu, boju mira“, rekao je vikar Faltas pojasnivši: „Natpisi 'Da nobis pacem Domine' i 'Daruj nam mir' čine križ na tkanini. Otisnuli smo i lik goluba koji u kljunu drži maslinovu grančicu, simbol mira.“

VIkar je ukazao i na važnost slobode vjeroispovijesti u svjetlu nedavnih izvješća koja sugeriraju da bi Izraelska vlada mogla razmotriti ograničavanje pristupa platou džamije Al-Aqsa/ Brdu hrama tijekom mjeseca ramazana.

„Jeruzalem mora biti otvoren svima; to je njegova priroda. Ne može se ljude spriječiti da idu na namaz, u bilo koje doba. Svatko ima pravo moliti u svojim bogomoljama. Ako za vrijeme ramazana ljudi ne mogu doći do džamija, to bi bio značajan problem“, rekao je fra Ibrahim.

Isus je dao život za sve ljude

Postaje od 9. do 14. odvijale su se u franjevačkoj crkvi Sv. Spasa, a na kraju Križnog puta kustos Svete zemlje održao je kratku meditaciju o Isusovu daru, koji je dao svoj život za cijelo čovječanstvo – čak i za one koji su ga progonili.

„Zamolimo ga za milost da sačuva naša srca od mržnje i želje za osvetom prema onima koji nam čine zlo. Isprosimo milost da se sruše svi zidovi izgrađeni od neprijateljstva i mržnje. Zamolimo Isusa, koji je pružio svoje ruke između neba i zemlje, da nam danas pomogne u izgradnji mosta mira kroz naše zalaganje za mir i pomirenje u Svetoj zemlji i u cijelom svijetu“, rekao je kustos Patton.

Nakon izmoljene „Jednostavne molitve“ koja se pripisuje Sv. Franji, apostolski delegat u Jeruzalemu, mons. Adolfo Tito Yllana, udijelio je završni blagoslov s relikvijom Svetog križa.

Poslije molitvenoga događaja kustos je razgovarao s nazočnim novinarima, gdje se osvrnuo na sudjelovanje djece.

„Ovaj Križni put također je imao za cilj potaknuti našu djecu da ostanu postojani u nadi. U trenucima kada se čini da se ljudi ne mogu dogovoriti, moramo svojim molitvama još ustrajnije kucati na Božja vrata, kako bi se oni koji moraju i mogu dati rješenje za ovaj rat urazumili“, poručio je fra Francesco.

KT