Marienthal

Tradicionalno hodočašće Hrvata katolika u Marienthal


Vjernici iz hrvatskih katoličkih misija (HKM) i župa (HKŽ) iz Rajnsko-majnskog pastoralnog područja tradicionalno su hodočastili, 21. svibnja, u franjevačko svetište Blažene Djevice Marije od milosti – Gospe žalosne u Marienthal.

Foto: Adolf Polegubić

Foto: Adolf Polegubić

Hodočašće je organizirala HKŽ Frankfurt am Main, a zajedno s njima hodočastili su i Hrvati katolici iz HKM Ludwigshafen am Rhein predvođeni voditeljem misije fra Slavkom Antunovićem i pastoralnom suradnicom s. Valerijom Šimović.

Svečano misno slavlje ispred crkve u svetištu predvodio je župnik i upravitelj svetišta Sv. Ivana Krstitelja u Podmilačju, u Bosni i Hercegovini, fra Filip Karadža u zajedništvu sa župnikom HKŽ Frankfurt i predstavnikom ovoga pastoralnog područja za svećenike fra Željkom Ćurkovićem; voditeljem HKM Wiesbaden dr. fra Mironom Sikirićem i s još devetoricom svećenika.

Na početku, sve je, uime organizatora, pozdravio župnik fra Željko, a potom i gvardijan franjevačkog samostana u Marienthalu fra Bernold Geyer.

U svojoj propovijedi, fra Filip Karadža podsjetio je kako je čovjek biće koje je u svojoj biti povezano s Bogom. „Bog se učovječuje kako bi se čovjek pobožanstvenio. U osobi Isusa Krista vidimo pravoga Boga i pravoga čovjeka (...) U našoj velikoj kući Europi sve se više zamagljuje biblijska, evanđeoska slika o čovjeku, nameće nam se neka laboratorijski-ideološki obojena konstrukcija o čovjeku (...) Donose se novi zakoni koji su prirodno neutemeljeni. Moralne vrednote i ćudoređe nisu zadane vrijednosti već su podložne raznim sociološkim konstrukcijama (...) Bogatije zemlje u Europi, među kojima je i Njemačka, u kojoj vi živite, socijalnom i gospodarskom stabilnošću možda moralna pitanja građana ostavljaju po strani, budući je ljudima osiguran materijalni dio života, a duhovni dio za njih se čini manje bitnim ili proizvoljnim. Međutim, kod nas, u zemljama koje su bile pod jarmom komunističke ideologije posljedice moralnoga nereda i sunovrata vidljive su na svim područjima. U našoj Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini tragovi i ostaci starih komunističkih, ateističkih i materijalističkih struktura još uvijek su vidljivi u političkom djelovanju njihovih krvnih i ideoloških sljedbenika“, podsjetio je fra Filip.

U nastavku je podsjetio kako su kršćani u svim vremenima svjesni svojih slabosti i ranjivosti. „Mi smo čuvari neprocjenjivoga blaga, ali ga nosimo u krhkim posudama. Susrećemo se sa skandalima i kod onih ljudi koji su u prvim redovima Crkve i time se slabi njezina navjestiteljska snaga. Zluradi neprijatelji jedva čekaju takve vijesti da bi mogli kazati: ako je slab i grešan navjestitelj, slaba je i nebitna i njegova poruka (...) Naša je snaga Isus Krist, naš jedini Gospodin i Spasitelj“, istaknuo je fratar Karadža u propovijedi, potaknuvši okupljene neka radosno žive darove Duha Svetoga i neka se ne boje ma gdje živjeli.

Prinos darova upriličili su mladi u hrvatskim narodnim nošnja, a milodari su bili namijenjeni za izgradnju i uređenje svetišta Sv. Ivana Krstitelja u Podmilačju.

Pjevanje na svetoj misi, uz pratnju na orguljama, animirale su s. Pavimira Šimunović i s. Filipa Smoljo iz HKŽ Frankfurt am Main.

Misnom slavlju nazočilo je više pastoralnih suradnica i suradnika (redovnica i laika) na čelu s njihovim predstavnikom, pastoralnim referentom u HKM Offenbacah am Main Zvonkom Orlovićem, kao i školske sestre franjevke Krista Kralja Bosansko-hrvatske provincije Prečistog Srca Marijina, koje djeluju u Biskupiji Mainz.
Na kraju je fra Filipu i svima okupljenima na hodočašću zahvalio fra Željko Ćurković.

Nakon okrjepe bila je molitva i blagoslov s Presvetim, a prije misnog slavlja vjernici su imali prigodu za ispovijed i osobne molitve te su mogli sudjelovati u pobožnosti križnoga puta, kojega je predvodio župnik HKŽ Main-Taunus/Hochtaunus fra Ante Marković.

KT/Adolf Polegubić