„Svi smo braća unatoč razlikama; trebamo poštovati različitosti i sjediniti se kako bismo izgradili bolje društvo“. Među ostatcima ratova i bratoubilačke borbe, te teškoćama prouzročenima pandemijom koronavirusa, odjeknula je u Iraku, i nakon tri mjeseca i dalje snažno odjekuje, poruka koju je papa Franjo donio tijekom svojega posjeta toj zemlji od 5. do 8. ožujka ove godine.

Na webinaru koji je, pod naslovom Trenutak ljudskog bratstva: Utjecaj povijesnoga posjeta pape Franje Iraku, organizirao Visoki odbor za ljudsko bratstvo (HCHF), i koji je održan 3. lipnja, predavači su to putovanje jednoglasno nazvali „povijesnim“. Među njima su bili kardinali Louis Raphaël Sako, kaldejski katolički patrijarh i Miguel Ángel Ayuso Guixot, predsjednik Papinskoga vijeća za međureligijski dijalog. Obojica su bila uz Papu tijekom njegova hodočašća u toj bliskoistočnoj zemlji.

U virtualnom su dijalogu s dvojicom kardinala sudjelovali politički i vjerski vođe Bliskog istoka, među kojima irački ministar kulture, Hassan Nadhem; ministrica kulture i mladih Ujedinjenih Arapskih Emirata, Noura Al Kaabi; zamjenik generalne direktorice UNESCO-a, Ernesto Ottone Ramirez; te imam džamije Abu Hanifa u Bagdadu, šeik Abdel-wahab Taha Al-Sammerai.

Svi su sudionici izrazili osobno stajalište o humanitarnoj i ponajviše međureligijskoj naravi prvoga putovanja jednoga pape u Irak, ističući njegovu važnost za cijeli Bliski istok i za opće ljudsko bratstvo. Osim toga, zajednički su razmotrili sljedeće korake u obnovi zemlje, počevši od društvenoga tkiva, pa do infrastrukture i područja kulture, s njezinim golemim potencijalom za promicanje stabilizacije, pomirenja i nade u bolju budućnost.

Patrijarh Sako izrazio je želju za zajedničkom vizijom i planom rada između Crkve i politike, kršćana i muslimanā, kako bi se ostvarilo ono na što je Papa upozorio u svojim govorima i na susretima održanima tijekom 72 sata koja je proveo u Iraku. Polazište je svijest da smo „Mi dio vas i vi ste dio nas“, kako je bilo istaknuto na plakatima izvješenima na bagdadskim ulicama, na kojima su bili prikazani papa Franjo i veliki ajatolah Ali al-Sistani.

"Papa je potvrdio da je nadzor nad oružjem jedini način za prolazak puta prema miru, stabilnosti, slobodi i dostojanstvu svakog ljudskog bića, kao temelja zajedničkog života", napomenuo je kardinal Sako. Istodobno je potaknuo, s jedne strane kler, da religije učini izvorom uzajamnoga poštovanja, pomirenja, mira i stabilnosti na tom području i u svijetu, a s druge odgajatelje, da novim generacijama prenose temelje, zajedničke točke, duhovne i moralne vrednote različitih vjeroispovijesti, piše Vatican News.

Spomenuo je i političare, koje je potaknuo da obnove svoju predanost u služenju građanima. Kardinal je, osim toga, zahvalio Ujedinjenim Arapskim Emiratima na radu na području vjerske, kulturne i društvene tolerancije te za ustanovljenje Ministarstva tolerancije.

Kardinal Ayuso se sa svoje strane osvrnuo na Papine geste i riječi koje su ostavile trag u Bagdadu, Uru, Erbilu ili pak Mosulu i Qaraqoshu. "Mislim da se, bez retorike, može reći da je posjet pape Franje bio još jedna prekretnica na putu međureligijskoga dijaloga", primijetio je te iznio svoje iskustvo „kršćanina“ koji je trpio vidjevši vlastitim očima razrušenu zemlju, ali i očevidca velikih događaja koji su obilježili Papino putovanje. Posebno je pritom istaknuo privatni posjet ajatolahu al-Sistaniju, koji je, kako je rekao, pridonio izgradnji bratstva između kršćana i muslimanā. "I odlazak u Ur, mjesto na kojemu je Abraham započeo svoj put u povijesti, bio je prigoda za otkrivanje razlogā za suživot među braćom, kako bi se izgradilo društveno tkivo bez obzira na frakcije i etničke skupine", istaknuo je kardinal Ayuso.

T.M.I., KT