Kardinal Parolin

Papa ide na Maltu s evanđeljem mira i prihvata


„Za spašavanje ljudskih života potrebno je zajedničko zauzimanje“, rekao je državni tajnik kardinal Pietro Parolin, uoči 36. apostolskoga putovanja pape Franje na Maltu.

Kardinal je napomenuo da će posjet biti usredotočen na one u potrebi, na pojavu migracija i na nadu u završetak svih ratova poput onoga koji se vodi u Ukrajini.

Prihvatiti, zaštititi, promicati i integrirati. Osvrćući se na Papino putovanje na Maltu, Papin državni tajnik kardinal Pietro Parolin podsjetio je na četiri glagola na koje papa Franjo upućuje kako bismo prigrlili one koji bježe od ratova, progonā, nasilja ili koji traže bolju budućnost, pozivajući cijelu Europu na solidarnost i odgovornost. U okviru Papina putovanja vrlo je važan navještaj evanđelja kako bi se dali razlozi za život i nadu koja nam je toliko potrebna u današnjem svijetu.

Putovanje je 2020. bilo odgođeno zbog pandemije bolesti COVID-19, a sada će se ostvariti istodobno s ratom u Ukrajini. Kardinal, koji će kao obično biti uz Papu, istaknuo je žalost pape Franje zbog sukoba koji je u tijeku te nadu da će oružje zašutjeti.

„Malta se nalazi usred „plave pustinje“, kako je Papa nazvao Mediteran. To je mjesto koje podsjeća na dramu migracija, na koju se kardinal osvrnuo u razgovoru za našu radijsku postaju te prije svega pohvalio sve ono što europske zemlje čine za izbjeglice iz Ukrajine. Nadam se da će to tragično iskustvo pomoći da se poveća osjetljivost također prema drugim migrantima, onima koji dolaze s juga“, rekao je kardinal. Riječ je, prije svega, o prioritetu – koji je Papa često istaknuo – spašavanja života; spasiti živote na moru, a to se može učiniti povećanjem dostupnih putova za regularnu migraciju.

„Osim toga, treba i dalje raditi kako nitko ne bi bio primoran napustiti svoju domovinu zbog sukoba, nesigurnosti ili nerazvijenosti. Dakle, ulagati u zemlje podrijetla prije svega u smislu gospodarskoga razvoja, političke stabilnosti, dobroga upravljanja i poštovanja ljudskih prava. Međutim, nijedna zemlja ne može sama preuzeti odgovornost. Potrebno je zajedničko zauzimanje koje valja podijeliti i s građanskim društvom, uključujući također vjerske skupine i posebno Katoličku Crkvu“, primijetio je kardinal Parolin.

Osvrnuvši se na Papino putovanje, kardinal je kazao da mu se čini značajno da Papa ide na Maltu upravo u desetoj godini papinstva, jer je Malta povezana s likom Svetoga Pavla, koji je uzorni evangelizator, a ako postoji nešto što ustrajno obilježava pontifikat pape Franje, to je upravo poziv Crkvi da bude misionarska, da evanđelje naviješta svima, u svakoj situaciji.

„Važan je, dakle, taj misionarski izlazak koji ističe papa Franjo, odnosno važno je ići u susret konkretnim ljudima, susresti ih u situacijama u kojima žive, a koje mogu biti pozitivne, negativne ili kritične. Njegov je poziv upravo na misionarsko obraćenje, a za to je potrebno vrijeme i dobra volja. Ali, vjerujem da je taj poziv duboko utjecao na život Crkve i da je većina spremna krenuti tim smjerom kako bi naviještala evanđelje današnjim ljudima te, prije svega kroz navještaj evanđelja, pružila razloge za život i nadu koja nam je toliko potrebna u današnjem svijetu“, kazao je kardinal te naglasio kako se i pred Crkvom na Malti nalaze se problemi s kojima se u određenoj mjeri treba suočavati u svim zapadnim zemljama.

„Postoji velika vjerska tradicija i blizina s ljudima i njihovim potrebama; dovoljno je prisjetiti se brojnih djela koja se ostvaruju na Malti što se tiče karitativnoga djelovanja, pozornosti prema posljednjima, bolesnima, osobama s invaliditetom, a onda i obrazovanja te same teme emigracije i pozornosti Crkve. S druge je strane došlo do određenoga slabljenja vjerske prakse i pomalo urušavanja kršćanskih vrijednosti na kojima je utemeljeno društvo“, primijetio je državni tajnik.

Odgovor je na to – po kardinalovu mišljenju – oblikovanje binoma učenik-misionar. Učenik označava identitet, snažan kršćanski identitet koji proizlazi iz osobnoga odnosa s Isusom Kristom, iz nasljedovanja Isusa Krista; kršćanin se identificira i njegov je identitet biti učenik Isusa Krista, te istodobno učenik-misionar, otvorenost koja se treba ostvariti ponajviše kroz dijalog s današnjim svijetom. Dijalog koji je istodobno dijalog prihvata i kritičnosti za manje pozitivne vidike naše stvarnosti i našega društva.

Osvrnuvši se na činjenicu da 85% stanovništva na Malti čine katolici, kardinal je kazao da se nada da će se vjera, koju Papa ide potvrditi na Malti, pretvoriti u svjedočanstvo, u snažnu svijest o potrebi, koju imaju kršćani na Malti, da svjedoče svoju vjeru u smislu navještaja. „Mogli bismo se prisjetiti riječi Svetoga Pavla: 'Opportune et importune', u svakom trenutku, u svakoj situaciji, svidjelo se to ili ne, ja naviještam Isusa Krista, naviještam njegovo evanđelje. Dakle, svjedočanstvo koje ide u tom smislu i u smislu utjelovljenja vlastite vjere upravo u milosrđu i prihvatu drugih“, rekao je državni tajnik kardinal Parolin, prenosi Vatican News.

J.Vr.,KT