Vatikan
sub, 21. listopada 2017. 12:30
Od 19. do 21. listopada u Rimu je upriličena radionica koju je organizirala Papinska akademija društvenih znanosti u suradnji s Organizacijom katoličkih sveučilišta u Latinskoj Americi (ODUCAL).
Kako javlja Vatikanski radio, papa Franjo se u petak 20. listopada susreo sa sudionicima radionice koja ima za temu Mijenjanje odnosa među tržištem, državom i civilnim društvom.
U svojem govoru Sveti Otac je pozvao na etiku koja je prijateljski nastrojena prema čovjeku i okolišu te u kojoj se temeljne vrijednosti ne žrtvuju na oltaru učinkovitosti. Također, promišljao je o dva karakteristična uzroka koja potiču isključivanje i egzistencijalne periferije. Prvi je sustavno povećanje nejednakosti i iskorištavanje planeta te je objasnio da nejednakost i iskorištavanje nisu usud niti povijesna konstanta. „Nisu usud jer ne ovise samo o ponašanju pojedinaca, nego i o gospodarskim pravilima koje društvo usvoji. Ako je prevladavajući cilj dobit, onda demokracija teži tomu da postane plutokracija u kojoj rastu nejednakosti kao i iskorištavanje planeta. Drugi uzrok isključivanja je rad koji nije dostojan čovjeka. Osim što bi cjelokupni proizvodni proces trebao pružiti radniku pravednu plaću, također bi trebao biti prilagođen potrebama osobe i njezina načina života, istovremeno poštujući stvoreno, naš zajednički dom. To zahtijeva oslobađanje od pritisaka javnih i privatnih lobista koji brane sektorske interese, a također treba nadvladati oblike duhovne lijenosti. Potrebna je politika koja će doista biti u službi čovjeka, općega dobra i poštovanja prirode“, objasnio je papa Franjo.
Napomenuo je kako tržište ne može biti samo učinkovito u stvaranju bogatstva i jamčenju održivog razvoja, nego mora također biti u službi cjelovitog ljudskog razvoja. „Ne možemo na oltaru učinkovitosti, tog 'zlatnog teleta' našega vremena žrtvovati temeljne vrijednosti kao što su demokracija, pravda, sloboda, obitelj, stvoreno. U biti, trebamo ciljati na 'civiliziranje tržišta' i to u perspektivi etike koja je prijateljski nastrojena prema čovjeku i njegovu okolišu.
Država se ne može zamisliti kao jedini i isključivi nositelj općega dobra, ne dopuštajući pritom tijelima civilnog društva da slobodno izraze svoj puni potencijal. To bi predstavljalo kršenje načela supsidijarnosti koje u kombinaciji sa solidarnošću predstavlja kamen temeljac socijalnog nauka Crkve. Ovdje je izazov kako uskladiti pojedinačna prava s općim dobrom“, zaključio je Papa.
Dodajmo na kraju da je Papinsku akademiju društvenih znanosti 1994. osnovao Sv. Ivan Pavao II., a cilj joj je promicati istraživanje i napredak društvenih znanosti, prije svega ekonomije, sociologije, prava i političkih znanosti, kako bi Crkvi ponudila elemente koje će potonja koristiti u proučavanju i razvoju svog socijalnog nauka. Akademija također ima zadaću promišljati o primjeni spomenutog nauka u suvremenom društvu.
KT