Organizatori su na konferenciji za novinare 12. siječnja najavili kako će program – koji uključuje nastupe nacionalno poznatih glazbenih sastava – započeti navečer, 30. siječnja, događajem Cubifest – susretom mladih, u mjestu Aguas Buenas i trajati cijelu noć, donosi CNA.

U zoru 31. siječnja održat će se Sveti sat, nakon čega slijedi službeni početak uspona prema spomeniku Krista Kralja na vrhu brda.

Dan će završiti slavljem svete mise koju će predvoditi apostolski nuncij u Meksiku nadbiskup Joseph Spiteri, uz suslavlje nadbiskupa Leóna Jaimea Calderóna Calderóna te drugih biskupa i svećenika.

Ovogodišnje hodočašće mladih poklapa se sa 100. obljetnicom početka Cristero rata, jednog od najznačajnijih događaja u vjerskoj i društvenoj povijesti Meksika. Sukob je započeo nakon stupanja na snagu tzv. „Callesova zakona“ 31. srpnja 1926., kojim su pooštrena ograničenja protiv Crkve, što je dovelo do odluke meksičkih biskupa o obustavi javnog bogoslužja. Te su odredbe rezultirale spontanim oružanim ustankom katolika u različitim dijelovima zemlje. Sukob je formalno završio 21. lipnja 1929., iako su se progon i ubojstva sudionika Cristero rata nastavili još nekoliko godina.

Sadašnji progon
Tijekom konferencije za novinare, voditelji zajednice Svjedočanstvo i nada, odgovorne za organizaciju godišnjeg pohoda, istaknuli su kako je jedan od ciljeva ovogodišnjeg događaja upozoriti na, kako su rekli, „suptilnu, ali rastuću cenzuru“ katoličkog izražavanja.

Kao znakove te cenzure naveli su napade na crkve, porast broja ubijenih svećenika posljednjih godina te „pokušaje reformi kojima se nastoji ograničiti vjerski život“. „Podižemo glas protiv stvarnosti koja duboko ranjava dušu Meksika. Živimo u vremenima u kojima se pokušava utišati vjeru, ušutkati pastire i Krista gurnuti u privatnu sferu, kao da je vjera prepreka javnom životu“, poručili su.

Organizatori su napomenuli kako je riječ o obliku progona u kojem vlasti, iako „ne nose uniforme niti puške, nanose rane s istim prezirom kao u prošlosti“.

„Meksiko ne proživljava istinsku sekularnost. Proživljava ozračje koje nastoji iskorijeniti prisutnost kršćanstva iz društvenog, kulturnog i političkog života naše zemlje“, naglasili su i dodali kako hodočašće nema za cilj potaknuti oružani sukob, nego zahtijevati poštovanje i slobodu mirnog naviještanja Krista, „s križem, krunicom i molitvom kao sredstvima mira“.

Oblik „otpora“
U izjavi za ACI Prensa (španjolskog partnera CNA), Rubén Loya, član zajednice Svjedočanstvo i nada, rekao je kako hodočašće ne želi obilježavati rat, nego se prisjetiti „početka cristerskog otpora“. Objasnio je kako, iako rat podrazumijeva oružani sukob, „otpor ide daleko dalje od toga“, jer uključuje svjedočanstvo tisuća mučenika koji su izgubili život zbog svoje vjere, kao i obitelji koje su ostale u svojim domovima „moleći krunicu za završetak rata“. Prisjetio se i svećenika koji su tijekom progona potajno slavili misu, kao znaka vjernosti i nade.

Rekao je kako obilježavanje 100. obljetnice Cristero rata želi biti poziv na mir i jedinstvo, „ne kao prekretnica [koja označava početak] rata, nego kao trenutak u kojem se mi kao Crkva ponovno okupljamo i pronalazimo transcendentni smisao onoga što činimo“.

Spomenimo ovdje i kako je Katolički tjednik, zajedno sa zagrebačkim Katoličkim listom svojedobno izvještavao o Cristero ratu. Oni – kako to u svom članku Hrvatski katolički tisak o progonima crkve u Meksiku (1926. – 1929.) navodi Daniel Patafta – za razliku od drugih, svjetovnih dnevnih novina i tiskovina, koje su o ovoj temi izvještavale šturo, u kratkim crtama ili ponekad vrlo pristrano, pa čak i antikatolički – predstavljaju izvor bogatih informacija o spomenutoj tematici. „Tijekom razdoblja od 1926. do 1929. oba su tjednika donosila obilje različitih informacija o progonima u Meksiku, tako da je sliku pravoga stanja moguće donekle rekonstruirati služeći se člancima i novinskim izvještajima iz tih dvaju listova“, naglasio je.

J.P., KT