čet, 12. ožujka 2026. 14:21
Papinska akademija za život pokrenula je početkom ožujka inicijativu "Znanstvenici za mir" ("Scientists for Peace"), uputivši apel znanstvenicima, istraživačima i akademicima diljem svijeta da kroz znanstveni rad i međunarodnu suradnju aktivno promiču mir.
Projekt, koji se provodi pod pokroviteljstvom vatikanskog Dikasterija za promicanje cjelovita ljudskog razvoja, najavljen je u jeku globalnih napetosti i oružanih sukoba koji, prema riječima organizatora, ne ugrožavaju samo pogođeno stanovništvo, već i slobodu te suradnju u znanstvenim istraživanjima, prenosi EWTN News.
U priopćenju za javnost, ovo vatikansko tijelo podsjetilo je kako je njegova misija interdisciplinarno proučavanje pitanja vezanih uz promicanje i zaštitu ljudskog života. U tom okviru postavlja se ključno pitanje: „Može li znanstveno istraživanje, svojim metodama i predmetima proučavanja, pridonijeti težnji za mirom?“
Prema dokumentu, znanost, vođena potragom za istinom i utemeljena na rigoroznim metodologijama, razvija se kroz razmjenu znanja i neprestanu spremnost na kritički dijalog.
Iako su natjecanje i rasprava sastavni dio akademskog života, predlagatelji manifesta ističu kako se oni mogu rješavati transparentnom komunikacijom i nadvladavanjem pojedinačnih interesa u korist općeg dobra i napretka znanja izvan nacionalnih granica.
U tom kontekstu, inicijativa je pozvala međunarodnu znanstvenu zajednicu da se aktivno zauzme za mir te da kroz svakodnevni istraživački rad teži pomirenju i rješavanju sukoba.
Apel je nadahnut i riječima pape Leona XIV. iz njegove poruke za 59. svjetski dan mira, u kojoj stoji: „Mir postoji; on želi prebivati u nama. On posjeduje blagu moć da prosvijetli i proširi naše razumijevanje; on se odupire nasilju i pobjeđuje ga.“
Inicijativa je otvorena znanstvenicima svih disciplina, nacionalnosti i kulturnih krugova, bez obzira na njihova politička ili vjerska uvjerenja.
Do sada je manifest potpisalo 80 znanstvenika, među kojima su brojni istraživači s velikim utjecajem u akademskim krugovima i javnom prostoru.
Među potpisnicima je ekolog David Tilman, jedan od najutjecajnijih stručnjaka za bioraznolikost, klimatske promjene i održivu poljoprivredu, kao i razvojni psiholog Michael Lamb, profesor na Sveučilištu u Cambridgeu, poznat po istraživanjima razvoja djeteta i obiteljskog prava.
Iz područja obrazovanja ističu se Thomas Lickona, stručnjak za razvoj osobnosti i profesor emeritus na Državnom sveučilištu New York (Cortland), te kulturna psihologinja Barbara Rogoff sa Sveučilišta Kalifornija u Santa Cruzu, poznata po radu na sociokulturalnom učenju.
Područje bioetike predstavljaju nizozemski stručnjak Henk ten Have, profesor na Sveučilištu Duquesne i bivši voditelj odjela za etiku u znanosti pri UNESCO-u, zatim profesorica filozofije prava Laura Palazzani sa Sveučilišta LUMSA, te španjolski pravnik Federico de Montalvo Jääskeläinen, profesor na Papinskom sveučilištu Comillas i bivši predsjednik Bioetičkog odbora Španjolske.
Na popisu su i socijalna teologinja Emilce Cuda, tajnica Papinskog povjerenstva za Latinsku Ameriku, talijanski pedijatar Alberto Villani iz pedijatrijske bolnice Bambino Gesù u Rimu, poznat po javnim istupima tijekom pandemije, neonatolog Daniele De Luca, profesor na Sveučilištu Paris-Saclay, te stručnjak za poljoprivredu Felix Prinz zu Löwenstein s istraživačkog instituta FiBL, vodeća figura u europskim raspravama o organskom uzgoju i održivosti hrane.
J.M., KT