Rim

Vođa amazonskog plemena nada se kako će Sinoda umanjiti ideologiju primitivizma


Vođa plemena Macuxí, Jonas Marcolino Macuxí rekao je na konferenciji u Rimu u subotu 5. listopada da je „diktatura“ misionarskih radnika koji poučavaju teologiju oslobođenja, nastojala spriječiti razvoj u regiji i na taj način zadržati domorodačko stanovništvo u siromaštvu i bijedi.

Macuxí tvrdi kako je takvo promicanje „primitivizma“ (ideologija da su predkršćanske starosjedilačke tradicije i običaji bili uglavnom plemeniti i dobri i da ih je trebalo čuvati), dovelo do sukoba u regiji od 1970-ih, poništavajući sve ono što su ranije misionari i starosjedilački narodi postizali u smislu pozitivne kulturalne asimilacije više od stoljeća.  

Izrazio je i zabrinutost glede toga što mnogi od onih koji savjetuju Papu u vezi sinode, imaju istu ideologiju te kako je poziv da joj starosjedilački narodi prisustvuju „indoktrinacija kako bi ostali u svom primitivnom stanju“, prenosi ncregister.com.

Marcolino bio je nepismen dok mu se nije otvorila prilika za školovanje, sada je školovani pravnik i matematičar. Na konferenciji je govorio pod temom Amazon: Ulozi. Domaćin je bio Institut Plinio Correa de Oliveira, dio brazilskog Instituta tradicije, obitelji i vlasništva. Vođa plemena Macuxí krštenjem je katolik, ali je postao protestant, dijelom zbog stanja Katoličke Crkve u regiji, prenosi Institut Plinio Correa de Oliveira. No rekao je kako „vrlo poštuje tradicionalni i ozbiljni katolicizam“.

U intervju za Registar, koji je dao tijekom pauze na konferenciji, Marcolino objašnjava kako autohtona plemena Amazonije i dalje žive vrlo teškim životom, uglavnom zato što im nije dozvoljeno razvijati se iz resursa koji su pronađeni u njihovom okruženju. Objašnjava kako se čedomorstvo među starosjedilačkim plemenima, koje je se prestalo događati, nastavilo ubog ideologije primitivizma.

Kakva su Vaša opća gledišta o Amazonskoj sinodi i vjerujete li da će ona biti pozitivna za regiju?

„Teme o kojima se do sada razgovaralo su, prema mome mišljenju, više negativne nego pozitivne, poput pristupa pitanju infrastrukture“, kazao je Marcolino i dodao da još počevši od 1980-ih nije bilo baš velikog napretka glede tendencije bilo kakvog razvoja Amazonije – ceste, veliki projekti itd.

Zašto je tako?

„Sve do 1980-ih, vojni režim je imao pozitivan pogled na razvoj, ali kako je vojna vladavina završila, postojao je poseban element koji je govorio kako je napredak loš i da se moramo vratiti“, rekao je Jonas Marcolino Macuxí.

Koliko je to imalo veze s Marksističkom teologijom oslobođenja?

„Doktrine su iste: za komunizama je privatno vlasništvo zlo, tako da sve što vodi napretku neminovno vodi privatnom vlasništvu, i to se smatra lošim. Država Roraima, gdje ja živim, (...) jedina je država u Brazilu koja je povezana električnom mrežom, tako da imamo puno hidroelektrana“, kazao je sugovornik.

U svom govoru spomenuli ste kanibalizam i čedomorstvo kao dio plemenskih religija. Je li se to vratilo?

Kanibalizam je završio, ali ne i ubijanje djece.

Zašto se to nije završilo?

„Mnogo sam razmišljao o tome. Prema tradicionalnoj religiji, kada se dijete rodi s nekom poteškoćom, zakopa ga se živog i to se nastavlja. Te stvari su bile završene, ali sad, s idejom da se morate vratiti primitivizmu, one ostaju. Univerzalnom deklaracijom o ljudskim pravima navedeno je da su svi rođeni s određenim pravima, a pravo na život očito se ne odnosi na sijete s nedostatcima“, objasnio je Jonas Macuxí.

Brazilski dominikanski teolog oslobođenja Frei Betto rekao je nedavno o Panamazonskoj sinodi da „pred sobom imamo priliku koja će nam omogućiti da krenemo naprijed. Ne smijemo predlagati teologiju oslobođenja. Plaši mnoge. Umjesto toga trebamo razgovarati o pitanjima sociookoliša“. Jeste li zabrinuti zbog toga?

„Mnoge velike indijanske vođe vide takvu teologiju kao izravnanje. Ti teolozi oslobođenja promiču ideju da su Indijanci koji još uvijek žive na primitivan način vrlo sretni, žive u raju itd. I žele ovu ideju promovirati svima drugima. Ali to nije istina. Laž je. Ne živimo u raju. To je vrlo težak život, ljudi imaju kukce po cijelim nogama, šišmiše u svojim kućama“, kazao je vođa plemena Macuxí.

Dakle, vjerujete li da je gospodarstvo slobodnog tržišta način da se to prevlada?

„Da, točno. Trebalo bi nam dopustiti da razvijamo svoje gospodarstvo jer je regija vrlo bogata, Svi prirodni resursi su tu. Ali u indijanskim rezervatima ih ne smijete dirati jer je to na štetu ljudi koji tamo žive. Oni (koji ih žele zadržati primitivnima) neutralizirali su razum. Očito je da bi te stvari trebalo istražiti, ali to nam nije dopušteno. Nije nam dopušteno koristiti našu inteligenciju za upotrebu stvari koje su prisutne tamo gdje živimo“, objasnio je sugovornik.  

 

KT