Čet, 03. Kolovoz 2017. 12:19
Svestrani svećenik pjeva o ljudima, vremenima, domovini, a posebice o Bogu moleći mu se stihovima i tražeći u Njegovoj blizini inspiraciju i utočište.
Priredila: Lidija Pavlović-Grgić
Fra Miljenko Stojić suvremeni je hrvatski književnik, novinar i teolog rođen 1. lipnja 1960. u Dragićini kod Međugorja, a trenutno živi i djeluje u Širokom Brijegu. Pohađao je Franjevačku klasičnu gimnaziju u Visokom, studij filozofije i teologije u Zagrebu, Sarajevu i Jeruzalemu te magistrirao kršćansku duhovnost u Rimu. Djelovao je kao župni vikar, odgojitelj bogoslova i sjemeništaraca, voditelj mladih, vojni dušobrižnik u Domovinskom ratu te kao tajnik Hercegovačke franjevačke provincije. Pokrenuo je i Informativni centar Mir Međugorje, Radiopostaju Mir Međugorje i agenciju Miriam koju trenutno vodi i surađuje s različitim javnim glasilima. Član je Komisije HBK-a i BK-a BiH za hrvatski martirologij i vicepostulator je postupka mučeništva Fra Leo Petrović i 65 subraće. Prvi hrvatski književnik koji je 2000. svoja djela postavio na svoje osobne web-stranice piše i objavljuje od 7. razreda pučke škole, a potpisuje poetska i prozna ostvarenja, djela za djecu, književne kritike, oglede, aforizme, stručne i novinske članke.
Autor je niza knjiga, zastupljen je u antologijama, čitankama i lektiri, prevođen je na nekoliko jezika, nagrađivan za književni i društveni rad, uređuje knjige drugih, član je različitih književnih udruga, književna kritika ga od početka stvaranja prati afirmativnim pristupom...Pjeva o ljudima, vremenima, domovini, a posebice o Bogu moleći mu se stihovima i tražeći u Njegovoj blizini inspiraciju i utočište.
Pišući o knjizi Stopama mira, Ljerka Car Matutinović ističe kako neko čudesno, nedokučivo bratstvo živi u njegovim molitvenim stihovima. „Njegova je vjera zanos srca. On se prepušta tomu ushitu iako nema odgovore na sva pitanja (...) Njegova ljudska i pjesnička skromnost i skrušenost ne nameće se, nego jednostavnim riječima izriče postojan i odlučan govor srca, usprkos neželjenim sumnjama, usprkos domišljanjima. Kako postići da se 'ljepota razlije u krhkost postojanja', pita se pjesnik tražeći odgovore u otajstvima i otkrivanju duhovnosti, kako bi se prepoznao, kako bi ga drugi prepoznali u upornoj, nezaustavljivoj žudnji da se učini svijet 'po mjeri čovjeka i Boga'“, zabilježila je Car Matutinović.
MAGDALENA
KRIŠKA ŽIVOTA
LAKU NOĆ, BOŽE
UPITNIK
NE VJERUJ MI, BOŽE