Lutao sam pustinjama

ned, 15. srpnja 2018. 12:04

Poeziju Franje Bratića odlikuje intimna atmosfera, čak osobna simbolika, odmjerenost izraza i ekonomična upotreba pjesničkih sredstava.

Priredila: Lidija Pavlović-Grgić

Franjo Bratić rođen je 15. veljače 1960. u Tešnju. Studij hrvatskog jezika i književnosti završio je u Banjoj Luci, a živi i radi u Omanjskoj (Usora). Poeziju piše od studentskih dana. Objavljivao je u gotovo svim književnim časopisima u Bosni i Hercegovini, te u Hrvatskoj i Srbiji. U privatnoj galeriji Imago priređivao je velik broj kulturnih događaja, prvenstveno književnih i likovnih. Bavio se i izdavaštvom. Trenutno je predsjednik usorske podružnice HKD-a Napredak. Član je Društva pisaca BiH. Prva knjiga pjesama Usud hud objavljena mu je 2001. u zajedničkom izdanju Centra za kulturu i obrazovanje Tešanj i HKD-a Napredak Usora. Zajedničku stihozbirku Dah poezije objavio je 2006. u izdanju HKD-a Napredak, podružnica Usora, te je zastupljen u svojevrsnoj antologiji U mom atelijeru, Šesnaest tešanjskih pjesnika u izdanju Centra za kulturu i obrazovanje Tešanj. Druga knjiga pjesama Nokti u malteru tiskana je 2010. u izdanju HKD-a Napredak Sarajevo – Usora. Bratić je, zapaža Zvonko Tarle, pjesnik egzistencije, a Željko Grahovac ukazuje na njegov izraz ističući kako autorposve depatetizira svoj pjesnički jezik – izričaj mu je krajnje štur, suh, kadikad odveć tvrd i oštar… Prema mišljenju Almira Zalihića, poeziju Franje Bratića odlikuje intimna atmosfera, čak osobna simbolika, odmjerenost izraza i ekonomična upotreba pjesničkih sredstava, dok su njegove pjesme napisane stilom u kojem nema napadno poetičnih elemenata, ali ni težnje ka proznom izrazu. „Pod pritiskom unutrašnjih impulsa, Bratić energično i strasno govori o životu, njegovom očajanju i opstanku, prema unutarnjem osjećaju koje zahvata i tragična iskustva dosežući do univerzalnih spoznaja (istina). Pjesnik se najčešće kreće rubovima prošlosti isto koliko i rubovima sadašnjosti, pa je stoga dramski tok njegove poezije ispunjen uglavnom začetcima radnje, a vrlo rijetko konkretnim zbivanjem. Njegova poezija bavi se svijetom između riječi i udesa, javlja se u ohlađenoj i pomirenoj svakidašnjici. Ona je slutnja, cilj izvan sebe“, zapisao je Zalihić. Pročitajmo nekoliko Bratićevih naslova.

U GROBLJU O ŽIVOTU

o tome kako su neki mogli da……
i sve tako

ispred nas stoje krstače
obične
I one malo bolje
kolektiv bez gore nekih
svi su odozdo

U groblje o životu
o tome kako su
neki mogli da….

i sve tako

EPITAF

Danas sam te
prepoznavao u staklu polupanom
lelujao si
titrao
nestajao
Jučer si znao da će doći
Danas
da u Sutra bez identiteta
ne možeš

čuo si Jutros još
luđačku viku kalemara:
identitet za dostojanstvo!
ali nije ti se švercovalo
nije
i
nestajao si. . .
nestao
više te oni prepoznati ne mogu
osjećam nestalu ruku na
svom ramenu

vele da si
bez identiteta
bio

DAVNO

Davno iz šume
iščupan

Lutao sam pustinjama
i sjemenje rasipao
nesebično pustom tlu
mjere me
težinom dima
i pepela

A nikako toplinom
udijeljenom

U KRILU

Sjedi mi sin u krilu
ja zakriljen
grane se svijaju
i zaklanjaju me

Oboren treperim

Brojim
te bojim njegove godove

Broj njegovih godova
boja mojih godina
uči me kako da tumačim
zvijezde prosute po njegovu licu

Antini i Anti

Izdvojeno

Homilija

sub, 18. tra. 2026. 09:18

TREĆA USKRSNA NEDJELJA A

Temelj naše vjere jest sigurnost da je Isus uskrsnuo. Isus iz Nazareta je umro, no Bog ga je uskrisio te tako potvrdio njegovu poruku.

Svetac

sub, 18. tra. 2026. 07:12

Sv. Eleuterije

Crkva se 18. travnja spominje Sv. Eleuterija, biskupa mučenika, kao i njegove majke Sv. Ancije, mučenice.

Razmišljanje

sub, 18. tra. 2026. 09:49

Neka ih tamo daleko…

Jasno je kako Milanović nije imao kud doli odgoditi summit na Brijunima i tako spriječiti Vučićev ulazak u Hrvatsku. Još je, naime, 2022., odgovarajući na Vučićevu tezu o ustašizaciji Hrvatske, uzvratio kako je u Hrvatskoj ustaša jako malo – a u Srbiji četnika koliko hoćeš. Ništa se u međuvremenu nije promijenilo.