U srcu pjesme, a plemstvo u duši

Čet, 14. Ožujak 2019. 18:07

Iako je na književnom jeziku 1909. objelodanio prvijenac Pjesme, u povijest hrvatske književnosti ušao je kao vrsni pjesnik kajkavskog dijalekta.

Priredila: Lidija Pavlović-Grgić

Dragutin Milivoj Domjanić rođen je 12. rujna 1875. u Krčima kraj Adamovca, a preminuo 7. lipnja 1933. u Zagrebu. Potječe iz stare hrvatske plemićke obitelji koja je dala više uglednika i obnašatelja važnih dužnosti. Završio je studij prava te bio sudac i vijećnik Banskog stola. Prvu pjesmu objavio je 1892. pod pseudonimom Milivoj Seljan.

Iako je na književnom jeziku 1909. objelodanio prvijenac Pjesme, u povijest hrvatske književnosti ušao je kao vrsni pjesnik kajkavskog dijalekta. Za njega će mnogi književni znalci ustvrditi kako je prvi u hrvatskoj književnosti cjelovitije i umjetnički zrelije ostvario melodioznost i ritmičnost kajkavskoga dijalektalnoga izraza, a pjevao je o duhovnoj ljubavi, intimi plemićkih domova i ljepoti minulih vremena dok su mu mnoge pjesme uglazbljene, poput naslova Fala i Popevke sem slagal.

Poetskim zbirkama Kipci i popevke (1917.), V suncu i senci (1927.) i Po dragome kraju (1933.) postao je klasik kajkavske poetske riječi. „Kritika posebno cijeni uvjerljivost i prisnost njegova kajkavskog izraza te uspjelo ocrtavanje pejzaža kao 'duševnog stanja', ali kao i svojevrsnog jedinstva ljudskog subjekta i prirode, što njegovu liriku čini vrijednim ostvarenjem pjesništva hrvatske moderne“, stoji u Književnom leksikonu Milivoja Solara (Matica hrvatska, Zagreb, 2007.).

Spomenimo i da je Domjanić surađivao u modernističkim časopisima, pisao crtice i prikaze, a također, o čemu se manje zna, i prevodio poeziju J. W. Goethea, H. Heinea, P. Verlainea, C. Baudelairea, S. Mallarméa, kao i prozu M. Gorkog i L. N. Tolstoja. Zabilježeno je i da su ga osobito privukle provansalske pjesme.

PORTRET

Bilo je u njega djedovske zemlje

Malo, al više neg za grob što treba,

A nad tom zemljom je njegova bila

Beskrajna pučina zvjezdanog neba.

Zemlju do mrve mu oteše ljudi,

Blizi po krvi i susjed po grudi,

Al ono nebo što svakom se plávi,

Nisu mu mogli ni oteti ljudi.

Bilo je u njega ime bez ljage,

Pređi iz davnih, dalekih vremena,

Dugo mirovahu oni u raki,

Crkve i lipe ih čuvala sjene.

Raku razoriše, kamenom njenim

Temelj su zidali oholog grada,

Al će i mrtvi uselit se tamo,

Doći će opet po svoje, ma kada.

Bio je stranac i osamljen svagdje,

Nije se svetio, lakše je praštao,

Život je uza nj tek prošao kradom,

dok je on pusto pregarao, mašto.

Doći će doba kad smrvi se kamen,

Kad se i grad i spomen mu sruši ...

... On će još živjet, jer u njeg su bile

U srcu pjesme, a plemstvo u duši.

KAPELA PRI SVETOM ŠIMUNU

Kapela iz baroka
pod lipom punom hlada,
i cesta kaj odhaja,
dok noć i listje pada.

V kapeli kip je v rožah

i drobno svetlo z noći,

a iz kipa k nama glediju

tak dobre plave oči.

I če diši tam slajše

i cvete lepše roža,

i če i vehne rajše,

je za Te, Majka Božja.

Tak puno ih z molitvam

pred kipom Ti je bilo,

Ti vsakom si pomogla,

kad vsakog Ti je milo.

A kaj bi ja Te molil?

Ne treba nit povedat,

Ti sama znaš, če hočeš

v srce mi pogledat.

FALA

Za vsaku dobru reč,

Kaj reći si mi znala,

Za vsaki pogled tvoj,

Za vsaki smeh tvoj, fala!

Tak malo dobroga

V živlenju tu se najde,

I če je sunce čas,

Za oblak taki zajde.

A ti si v srce mi

Tak puno sunca dala.

Kaj morem ti neg’ reć:

Od vsega srca fala!

Izdvojeno

Iz tiska izišao Katolički tjednik 12/2023.

Iz katoličkog tiska

Čet, 23. Ožu. 2023. 11:12

Iz tiska izišao Katolički tjednik 12/2023.

Iz tiska je izišao 12. broj Katoličkog tjednika posvećen temi modrenoga ropstva, a uz to donosi i druge aktualne sadržaje, duhovnost i životne priče.

Darežljivost i solidarnost još uvijek su vidljivi kod katolika u BiH

BiH

Sri, 22. Ožu. 2023. 23:45

Darežljivost i solidarnost još uvijek su vidljivi kod katolika u BiH

Biskupska konferencija Bosne i Hercegovine, 21. i 22. ožujka u prostorijama Biskupskog ordinarijata u Mostaru održala je svoje 86. redovito zasjedanje.

Svetac

Čet, 23. Ožu. 2023. 06:37

Sveta Rebecca Ar – Rayyas

Ozdravljenje jedne Libanonke od raka maternice 1938. pribavilo joj je naslov blaženice pa ju je blaženom, proglasio papa Ivan Pavao II., 17. studenoga. Isti ju je Papa u jubilejskoj 2000. proglasio svetom.