24. ožujka
Katarina Švedska
ned, 24. ožujka 2019. 09:01
Katarina Švedska, kći Sv. Brigite, nije nikad službeno bila proglašena svetom, ali se ipak već stoljećima štuje kao svetica.
Crkva je to štovanje bar neizravno potvrdila. Tako je 1484. papa Inocent VIII. dopustio da se Katarinu Ulfsdotter – prezime Katarine Švedske – smije smatrati kao suutemeljiteljicu reda Sv. Brigite. Time je Papa, a da možda i nije htio – izrekao značenje te svete žene. Ona stoji u sjeni svoje svete majke, slavne Sv. Brigite, te nastavlja njezino djelo.
Katarina se rodila negdje oko 1331. kao četvrto od osmero djece Ulfa Gudmarssona i Brigite. Prezime je dobila prema tradicijama švedskih obitelji. Vrlo rano je bila zaručena s Egardom von Kyrenom, ali su oboje suglasno odlučili živjeti u potpunoj uzdržljivosti, što u srednjem vijeku nije bilo ništa neobično.
Godine 1350. za velikog jubileja nalazila se s majkom u Rimu. Ondje ju je zatekla vijest o muževoj smrti. Otada Katarina prati svoju majku na njezinim velikim hodočašćima, često i uz životnu opasnost, a sudjeluje i u svim njezinim pothvatima za dobro Crkve koja je tada, zbog stolovanja papa u Avignonu, bila u bijednom stanju, osobito u Rimu. To neka osvijetli samo jedna zgoda. Obilazeći s majkom rimske crkve, dva puta je jedva izbjegla da pokvarenjaci nad njom ne izvrše nasilje. O tome je u jednom pismu napisala ovo: „Provodim bijedan život zatvorena kao zvjerka, dok drugi mogu ići u crkvu i ondje hraniti svoju dušu. Moja braća i sestre u Švedskoj mogu bar u miru Bogu služiti.“
Nakon smrti svoje majke, 23. srpnja 1373. u Rimu, Katarina je pratila njezino mrtvo tijelo u Švedsku prevalivši golem put kroz Austriju, Poljsku i Prusiju. U slavni samostan Vadstenu ušla je 1375., no brzo se nakon toga opet vratila u Rim, gdje je ostala pet godina. Stanovala je u istoj kući gdje je umrla njezina majka. Ta se kuća nalazila na trgu Farnese. Razlog njezina boravka u Rimu bio je postupak za kanonizaciju Sv. Brigite, no nije dočekala njegov završetak.
Prema jednoj legendarnoj predaji Katarina je spasila Rimljane i njihov grad od voda Tibera. U kapeli podignutoj njoj u čast u kući na trgu Farnese čudo je naslikano na jednoj fresko-slici.
Biskup je 1380. imenovao Katarinu opaticom u samostanu Vadsteni. No, ona je već sljedeće godine, 24. ožujka 1381., preminula. Glas o njezinoj svetosti proširio se po svoj Švedskoj. Po njezinu zagovoru dogodila su se i mnoga čudesa. Sve je to u njezinim sunarodnjacima probudilo želju da je vide ubrojenu među svece. Proces za kanonizaciju vođen je od 1466. do 1489., ali nikad nije bio dovršen. Redovnici samostana u Vadsteni zamolili su papu Siksta IV. da je skupa sa Sv. Bonaventurom proglasi svetom, no Papa nije udovoljio njihovoj molbi.
Ali, 1488. papa Inocent VIII. dopustio je ipak svečani prijenos njezinih relikvija, koji je izvršen 1. kolovoza 1489. u prisutnosti kralja Stena Sturea. Iako nije bila proglašena svetom, ipak je od početka štovana kao svetica. Na brojnim je slikama prikazana s jelenom, jer ju je prema jednoj legendi ta životinja spasila iz smrtne pogibelji. Kako piše Bitno.net, zadnje dane života mnogo je trpjela od boli u želucu. To joj je onemogućilo primanje svete pričesti. Mučena željom za svetom hostijom molila je da je bar izlože u njezinoj sobi i tako je, promatrajući je i klanjajući joj se, crpila snagu za podnošenje svojih teških boli.
KT
Izdvojeno
Svetac
sri, 20. stu. 10:03
Konferencija "Swipe, post, like"
Konferencija o formiranju vjere mladih u digitalnom svijetu pod nazivom „Swipe//Post//Like: Youth faith formation in the digital sphere“, od 16. do 19. rujna, okupila je u Sarajevu 54 mladih iz Argentine, Belgije, BiH, Francuske, Njemačke, Italije, Nizozemske, Portugala, Slovačke, Španjolske, Ujedinjenog Kraljevstva, SAD-a i Ukrajine.
