6. travnja
pon, 06. travnja 2020. 08:37
Papa Bonifacije I. umro je 4. rujna 422. Šest dana kasnije naslijedio ga je vrlo energični Celestin I. i vladao jedno desetljeće.
Papa Celestin I. očitovao je aktivnost prvo u borbi protiv raznih krivovjernih nauka, a zatim u graditeljstvu. Obnovio je takozvanu Julijevu baziliku, koja se danas zove Santa Maria in Trastevere, a bogata je prekrasnim mozaicima. Iako je Rim prebogat umjetninama, ta bazilika po svojoj ljepoti odskače i u Vječnom gradu. Oštetila ju je Alarikova pljačka Rima 410., a papa Celestin ju je obnovio i poljepšao.
I časna starodrevna bazilika Sv. Sabine na brežuljku Aventinu, u kojoj svake godine na Pepelnicu svečano započinje korizma, često uz papinu prisutnost, sagrađena je za pontifikata Celestina I. Novac je za gradnju osigurao neki bogat svećenik Petar iz Ilirika...
Za vrijeme pontifikata Celestina I. održan je III. opći sabor u Efezu, koji je osudio Nestorijev nauk, a Mariju svečano proglasio Bogorodicom. Saborska odluka u Efezu o Marijinu bogomajčinstvu smatrana je u Rimu kao pobjeda za koju je rimski prvosvećenik bio vrlo zauzet. O tome svjedoči još i danas trijumfalni luk u crkvi Santa Maria Maggiore, na kojem je u prekrasnim mozaicima oslikana Marija kao Majka Božja.
Kako piše Bitno.net, papa Celestin je stekao zasluge i time što je 431. poslao u Irsku opata Paladija da ondje propovijeda Evanđelje. Za njegova pontifikata prvi se put spominje pastoral, pastirski štap koji nosi papa ili biskup u liturgijskim funkcijama. Znak je to duhovne vlasti.
Celestin je preminuo 27. srpnja 432., a 817. papa Paskal I. prenio je njegovo tijelo u baziliku Svete Praksede. Dio njegovih relikvija štuje se također u katedrali u Mantovi te u crkvi Sv. Stjepana u Bologni.
J.P., KT