15. ožujka
Sveti papa Zaharija
ned, 15. ožujka 2026. 06:30
Spisi papu Zahariju spominju kao veoma obrazovanu osobu, ljubitelja umjetnosti i pjesništva, koji je imao sklonost meditaciji, bio miroljubiv te čovjek dijaloga i dogovora.
Sveti Zaharija, podrijetlom iz grčke obitelji, rođen je 679. u Santa Severini (provincija Crotone, Kalabrija). Još kao đakon bio je suradnik pape Grgura III., pa je 732. bio supotpisnik sinodalnih dekreta. Za nasljednika Sv. Petra izabran je 3. prosinca 741.
U početku je čvrsto stajao uz Bizant. Tako je, kao zadnji papa, obavijestio o svom izboru cara Istočnog Rimskog Carstva i carigradskog patrijarha. Osobno se zauzimao za obnovu benediktinskog samostana Monte Cassino. U njemu je bilo središte vjerskih, kulturnih i društvenih vrijednosti. Osim toga Papa je rado navraćao u taj samostan i tu se odmarao. Nažalost, ni ta vremena nisu bila imuna na sukobe s pohlepnim vladarima. Liutprand, langobardski kralj, imao je plan pripojiti svojoj državi područja koja su pripadala Crkvi. No, poslije razgovora s papom Zaharijom odustao je od daljnjih osvajanja i zauzimanja Rima te je čak vratio Crkvi ono što je već bio prisvojio u Vječnom gradu i Raveni.
Zaharija je imao dosta uspjeha i u pregovorima s Rathisom, Liutprandovim nasljednikom. Njega je odgovorio od osvajanja Perugie i Monte Cassina. Poboljšao je odnose i s Francima. Oni su ga pozvali za sudca u sporu oko nasljedstva i vlasti Merovinške dinastije. Sporili su se sinovi Karla Martela: Karlman i Pipin Mali. Papa je trebao odlučiti komu će od njih dvojice pripasti kraljevska titula. Zaharija je bio mišljenja da je Karlman lijenčina i nesposoban za taj položaj, pa je bio na strani Pipina Maloga te mu je 751. podario kraljevsku titulu.
Tada se prvi put u povijesti dogodila papinska investitura tj. postavljanje vladara koje je učinio poglavar Crkve. Tim činom Papa se ujedno othrvao utjecaju Bizanta. Zaharija je obnovio, povećao i ukrasio lateransku palaču. Zato neki nazivaju Lateran i Velikom kućom ili čak Zaharijinom kućom.
Imao je velike zasluge i na užem području crkvenog života. U Rimu je održao više crkvenih sabora. Osobita mu je pri tom bila želja produbiti vjeru svećenika i vjernika te učiniti njihov život što više iskreno kršćanskim.
Preminuo je 15. ožujka 752. u Rimu te pokopan u kripti bazilike Sv. Petra.
J.P., KT
Izdvojeno
Svetac
sri, 20. stu. 10:03
Konferencija "Swipe, post, like"
Konferencija o formiranju vjere mladih u digitalnom svijetu pod nazivom „Swipe//Post//Like: Youth faith formation in the digital sphere“, od 16. do 19. rujna, okupila je u Sarajevu 54 mladih iz Argentine, Belgije, BiH, Francuske, Njemačke, Italije, Nizozemske, Portugala, Slovačke, Španjolske, Ujedinjenog Kraljevstva, SAD-a i Ukrajine.
