25. rujna

Sveti Sergej Radoneški, zaštitnik Rusije


Još za života Sv. Sergej Radoneški postao je štovan i rado slušan osnivač asketske škole koja je oplodila monaški život u Rusiji.

Prije podnevnog Angelusa 4. listopada 1992., papa Ivan Pavao II. progovorio je okupljenim vjernicima na Trgu Sv. Petra u Vatikanu o ruskom svecu Sergeju Radoneškom.

Sergej Radoneški rodio se 3. svibnja 1314., kod Rostowna, a umro 25. rujna 1392., u Trojice-Sergijevoj lavri, 60 km udaljenoj od Moskve. Od 1336. živio je kao pustinjak u prašumi kod Radoneža. Od 1344. živi kao monah svećenik i opat samostana Presvetog Trojstva, što ga je sam podigao. Godine 1354. uvodi ondje cenobitski, tj. zajedničarski način života. Kako je iz povijesti ruskog monaštva poznato, taj je samostan postao polazna točka brojnih novoosnovanih manastira. Godine 1378. Sv. Sergej odbio je naslijediti moskovskog metropolita Aleksija.
Još za života Sergej je postao štovan i rado slušan osnivač asketske škole koja je oplodila monaški život u Rusiji. Posve je razumljivo da je čovjek takva formata odmah poslije smrti bio štovan kao svetac.

Godine 1940. papa Pio XII. dopušta, prije svega grkokatolicima, poštovanje svetaca Istočne Crkve, kanoniziranih do Sabora u Baselu-Ferrari-Firenci, uključujući Sergeja Radoneškog. Od 1969., odlukom pape Pavla VI., spomen je Sv. Sergeja iz Radoneža uvršten u katolički kalendar (25. rujna).

Nakon komunističke revolucije u Rusiji, njegove su relikvije prenesene u jedan muzej u Moskvi, a kad je došao blaži režim, vraćene su opet u njegov samostan, te izložene na čašćenje svim posjetiteljima. Zaštitnik je Rusije.

KT