Bor, alepski bor (Pinus halepensis Mill.)

Bijaše sebi nasjekao cedre... ili je posadio bor koji raste od kiše (Iz 44,14).


Brijest je kod nas rasprostranjeno drvo. Na Velebitu rastu dvije vrste brijesta: rjeđi poljski brijest (U. campestris L.) i česšći gorski brijest (U. glabra Hudson).

Porodica: Pinaceae - borovke

Porodica: Pinaceae - borovke

Piše: Dr. sc. p. Mario Crvenka, OFM

U ovom je tekstu riječ o brijestu, a ne o kiši, što otkriva rečenica: „ili je posadio bor koji raste od kiše“. Prevedena na hebrejski, ona glasi: „wᵉgešem yᵉgaddel“. Gešem bi dakle označavao brijest. To se može ovako rastumačiti: ako se u pomoć uzme arapski izraz za brijest našem, a kako se slovo g i n vrlo često nerazgovjetno izgovaraju, moglo bi se umjesto arapskog g staviti hebrejsko slovo n pa bi se po tome vidjelo da riječ označava brijest (Ulmus canescens Melv.).

Brijestovo se bijelo i tvrdo drvo često upotrebljava. Unutrašnji dio kore brijesta (Cortex Ulmi interior) ima dosta trijeslovine, phytosterina i phytoserina. Prije se koristilo kao sredstvo koje tjera znoj. Liječi i bolesti kože.

No, postoji i druga mogućnost, da su Izraelci za vrijeme babilonskog progonstva upoznali vrstu P. brutia (brucijski bor) koji je jako sličan P. halepensis. Stablo mu je uspravno (do 40 m visine), a kora debela i glatka. Može se koristiti na više načina: zarezivanjem stabla dobiva se smola kao ishodišna sirovina za proizvodnju terpentina, iz kojeg se dobiva terpentinsko ulje. Ulje se dobivalo iz iglica (Pini silvestris aetheroleum). Dugotrajno udisanje terpentinskih para može izazvati oštećenje bubrega.