Trag Jelene Slavne


Omiljena kraljica hrvatskoga naroda – Jelena Slavna, žena kralja Mihajla Krešimira, a majka kralja Držeslava koja je, kako na sarkofagu piše, umrla 8. listopada 976. – prije 1041 godinu, ostavila je poseban trag prošlosti.

Priredila: Tina Matić

Njezino podrijetlo nije sasvim utvrđeno, ali ju se povezuje s najmoćnijom zadarskom patricijskom obitelji Medijevaca. Zadrani se naravno diče svojom kraljicom, stoga su Perivoj nazvali  Perivoj Jelene Medijevke.

Ponos naroda svog

Nakon smrti svog muža, kralja Mihajla Krešimra 969., Jelena Slavna vladala je kao regentkinja u ime svog malodobnog sina Stjepana Držeslava.

Arheolog don Frane Bulić je 28. kolovoza 1898. kraj današnje solinske crkve Gospe od Otoka, u njezinu predvorju pronašao sarkofag i nadgrobni natpis kraljice Jelene.

Natpis je bio razbijen u 20 komada, ali ga je Bulić rekonstruirao uz veliku pomoć Josipa Barača i dr. Ivana Križanića. Prijevod uklesanog latinskog epitafa glasi: „U ovom grobu počiva Jelena, glasovita Helena koja je bila žena Mihajla kralja, a majka Stjepana kralja. Vladala je kraljevstvom. Osmoga dana prije oktobarskih ida ovdje je u miru pokopana, 976. godine od utjelovljenja Gospodinova. Indikcije četvrte, petoga mjesečeva kruga, sedamnaeste epakte, petoga sunčeva kruga koji pada sa šestim bila kraljica, postade i majkom siročadi i zaštitnicom udovica. Čovječe koji gledaš, reci: 'Bože smiluj se njenoj duši!'“

Epitaf ima veliki značaj za hrvatsku povijest jer je potvrdio točnost povijesnog izvora o kraljevskim grobnicama u Solinu od Tome Arhiđakona iz 13. stoljeća. Pored toga otkrivena su tri nova imena: Jelena, Mihajlo Krešimir i Stjepan Držeslav što je riješilo nepotpuna mjesta u rodoslovlju dinastije Trpimirovića.

Za područje cijelog solinskog kraja vezano je bogato kulturno-povijesno naslijeđe. Mnogobrojni spomenici svjedoče kolijevku hrvatskih narodnih vladara.

Dva dara

Franjo Buletić kraljicu je okarakterizirao kao pobožnu i imućnu, imala je velike posjede, vinograde, livade, mlinice i svoj dvor.

Nekoliko izvora navodi da je vladarica dala sagraditi dvije crkve u Solinu. Crkva Svetog Stjepana trebala je služiti kao grobnica hrvatskih kraljeva, a crkva Svete Marije koja je bila na Gospinu Otoku služila je kao krunidbena bazilika ranih 70-ih godina 11. stoljeća.

O postojanju crkava na Otoku 1397. govore nam dokumenti iz arhiva Splitske nadbiskupije, a što se s njima događalo za vrijeme ratova, nije poznato.

Nakon 1647. godine, kad su Mlečani oslobodili Solin i Klis, došlo je do obnove naselja i gradnje novih crkava, stoga je vrlo vjerojatno zatečena građa crkve Sv. Marije, koju je Jelena dala izgraditi, iskorištena za nove.

Na kraju života povukla se u samostan benediktinki i posvetila molitvi, vršenju dobrih djela, postu i dijeljenju milostinje.

Nakon smrti 976. godine, pokopana je u atriju crkve Svetoga Stjepana zajedno sa suprugom, a još u 13. stoljeću solinski su benediktinci obilježavali spomen na nju.

Tisućita obljetnica Gospe od Otoka slavila se prigodom tisućite obljetnice smrti hrvatske kraljice Jelene. Od Uskrsa pa sve do rujna 1976. svake nedjelje hodočastilo je od 3 do 6 tisuća ljudi u Solin, u svetište Gospe od Otoka. Na završnoj svečanosti u Solinu, 11. i 12. rujna, bilo je od 80 do 100 tisuća vjernika, što pokazuje da hrvatski narod nije zaboravio svoju kraljicu.