U ratu (ljubavi) i cijepljenju sve je dopušteno?


Čelnik Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) Ghebreyesus otkrivši kako su neke zemlje nabavile čak i do četiri puta više cjepiva nego što je potrebno, tu je situaciju nazvao katastrofalnim slomom. Glavni tajnik UN-a Guterres bio je kraći – na djelu je vakci-nacionalizam.

Ilustracija: Srećko Puntarić, Večernji list

Ilustracija: Srećko Puntarić, Večernji list

Piše: Josip Vričko, Katolički tjednik

  Da se s mehanizmom transparentnosti u izvozu cjepiva događa nešto sumnjivo, potvrdile su riječi Andreja Plenkovića koji baš rijetko skida diplomatske rukavice i kojega hrvatska oporba rado krsti „briselskim ćatom“. Nakon sastanka u Europskoj uniji potkraj siječnja kazao je kako je riječ o – kidnapiranju. No, s obzirom da je hrvatski premijer (i) glasoviti poliglot koji hrvatski govori baš (ono) kad nema druge mogućnosti, treba ga u ovome slučaju citirati u cijelosti.

„Određeni kalendar kompanija smo dobili. Prije mjesec dana rekao sam javno da će vaccine diplomacy biti glavna zadaća i glavna sintagma na početku ove godine. To se sad dijelom pretvara u vaccine hijacking, ili kidnapiranje. Izgleda da se događa to da pojedine zemlje i naručitelji plaćaju po dozi više nego što je platila Europska unija. Tu dolazi do postupanja izvan onih dogovorenih, mi ćemo inzistirati na poštivanju tih ugovora“, kazao je naglašavajući – kao, zapravo, neku vrstu alibija – kako Hrvatska nije išla prema nekim drugim cjepivima, osim onih za koja se opredijelila temeljem članstva u EU-u te temeljem pouzdanosti.

Hrvatska (emotivna) priča

A onda se medijski zakotrljala priča o tomu kako države članice EU-a u određenim okolnostima (ipak) mogu zabraniti proizvođačima cjepiva izvoz izvan Unije. Potvrdio je to brojnim agencijama i izvor iz Bruxellesa, ali, znakovito, pod uvjetom da ostane anoniman. A zapravo je priča o mogućoj zabrani izvoza počela nakon što se doznalo kako je određena količina cjepiva AstraZenece, proizvedena u EU-u, otišla u Veliku Britaniju. A prema ugovoru navedene farmaceutske kompanije s tom državom, ono što se proizvodi u Ujedinjenom Kraljevstvu mora najprije ići za tamošnje potrebe. Slijedom te logike, države EU-a mogle bi u određenim okolnostima zabraniti izvoz na Otok Pfizerova cjepiva koje se proizvodi u, primjerice, Belgiji. Glede Hrvatske, ova priča ima i zanimljiv, gotovo emotivan, nastavak.

Jedna od ključnih osoba koja sudjeluje u pregovorima oko isporuke cjepiva britansko-švedske kompanije AstraZenece Uniji je Splićanka Iskra Reić. Hrvatski su mediji ovih dana na sve načine pokušavali doći do te jedne od deset najvažnijih osoba u rečenoj i, evo, spornoj kompaniji. Ali uspjeli su se probiti samo do njezina oca Zlatana Reića. No, taj im je splitski profesor (samo) kazao kako su pred Iskrom teški sastanci te kako „niti jede, niti spava, odgovornost i stres su golemi“.

A nakon ove hrvatske emotivne, evo i jedne hrvatsko-srpske, pomalo bizarne priče. Hrvatska (...) književnica Vedrana Rudan objavila je prošloga tjedna na svome blogu kako se protiv koronavirusa cijepila u Beogradu. Jasno, zlobnici su odmah poletjeli kazati kako se protiv hrvatstva cijepila još prije. Davno prije. Navodno ju je kad je čula da s cjepivom u Lijepoj njihovoj šteka, nazvala njezina beogradska prijateljica i rastumačila joj na temelju čega ima pravo cijepiti se podno Avale.

Nitko nema što Srbin imade

 „Ti si umjetnica čije se predstave igraju u Beogradu i autorica mnogih knjiga objavljenih u Srbiji“, kazala je Vedranina beogradska skrbnica. I književnica nije gubila vrijeme, spremno je podmetnula svoju desnicu pod (srpsko) cjepivo. „Može se cijepiti tko god hoće, ljudima preko mobitela javljaju termin i mjesto cijepljenja“, s oduševljenjem je ta 72-godišnja Riječanka prepričavala svoje beogradsko iskustvo dometnuvši kako je tamo (daleko) već cijepljeno blizu 400 000 ljudi.

Nije, dakako, istom cijepljena propustila ugaziti malo i u politiku. „Ovdje u Hrvatskoj se za Srbiju kaže da sjedi na nekoliko stolica, šuruje, govorim o cjepivu, s Kinezima, Rusima i svima od kojih mogu kupiti cjepivo. Za razliku od Hrvatske koja ne šuruje ni s kim. Hrvatska ne sjedi ni na jednoj stolici, Hrvatska sjedi na stražnjici i ukočeno bulji čekajući milost svojih gospodara. Ovih je dana zapanjujuće jasno, uzalud“, apsolvirala je svoju beogradsku medicinsku ekskurziju Rudan(ica).

Ima, doduše, ponešto istine u ovim riječima. Ali treba kazati kako su sve članice, pa i Hrvatska, pregovore o nabavci cjepiva prepustile Europskoj uniji koja je s AstraZenecom postigla dogovor da se do kolovoza dostavi do 400 milijuna doza. To je, dakle, ta stolica na kojoj (i) Hrvatska sjedi. I zbog koje je, nakon mjesec dana od početka cijepljenja, zaustavila daljnje cijepljenje pučanstva. Potkraj siječnja, kada su iz te švedsko-britanske tvrtke obznanili kako će smanjiti dostavu svog cjepiva Uniji u prvom kvartalu ove godine, a visoki dužnosnik EU-a Reutersu povjerio da to znači 60% doza manje, postalo je jasno kako je obećanje vezano za kolovoz – ludom radovanje.

Cjepivo i Joe Biden

Slijedom čega je čelnik Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) Tedros Adhanom Ghebreyesus nazvao ovu kasnosiječanjsku epizodu katastrofalnim slomom. „Neke su zemlje nabavile čak i do četiri puta više cjepiva nego što je potrebno njihovu pučanstvu“, kazao je čelnik WHO-a. A još odrješitiji bio je glavni tajnik UN-a Antonio Guterres izrazivši žaljenje zbog „brojke koja slama srce“. A to je dva milijuna umrlih u svijetu od pandemije te se osvrnuo na činjenicu da solidarnost pada u odgovoru svijeta na virus. „Vlade imaju odgovornost štititi svoje stanovnike, no 'vakci-nacionalizmom' zemlje će same sebe poraziti i usporiti globalni oporavak“, upozorio je.

Neki su već počeli govoriti o prijevari stoljeća, poglavito kada je (još) objavljeno kako će Pfizer dostaviti SAD-u 200 milijuna doza cjepiva do kraja svibnja, dva mjeseca prije no što se očekivalo. Na što je glavni izvršni direktor te kompanije Albert Bourla dodao kako će, zajedno sa svojim partnerom, njemačkom tvrtkom BioNTech SE, zapravo, povećati dostavu cjepiva Washingtonu, pa će tako u prvom kvartalu dostaviti 100 milijuna doza cjepiva, što je 20 milijuna više negoli je inicijalno obećano.

A onda je došlo do stanovita obrata, posljednjeg tjedna veljače, kada je EU već tražio preusmjeravanje doza iz Velike Britanije, AstraZeneca ponudila je Bruxellesu da u veljači ipak dostavi veći broj doza svog cjepiva. Jedan od izvora iz kompanije povjerio je Reutersu kako je AstraZeneca povisila i broj doza planiranih za dostavu u veljači, u odnosu na smanjenje objavljeno ranije. Planovi za ožujak još se, međutim, ne znaju. Ipak, ova odluka farmaceutskog diva doima se kao pokušaj održavanja mira s Unijom, usred ozračja koje najbolje ilustriraju najave nekih članica poput, primjerice, Italije, Poljske ili Litve, da će tužiti neke farmaceutske kompanije koje su se ugovorom vezale za EU.

Je li, dakle, riječ o prijevari stoljeća?! Nije (baš) lako to tvrditi, ali se zato slobodno može kazati kako već znamo da je u ratu i ljubavi sve dopušteno. A, evo, sad smo doznali da je tako i kada je riječ o – cijepljenju. Pojavile su se već i kuloarske sumnje kako nije slučajno da je Pfizer počeo štedjeti preko europskih leđa baš u ovome trenutku, nakon inauguracije Joea Bidena. Mnogi tako podsjećaju kako je njegova glavna predizborna, a evo i postinauguracijska, tema brzi i široki rat protiv COVID-a-19. Brojne svjetske agencije tvrde kako je Amerika već uskladištila 37 milijuna doza, a nisu – do pred kraj siječnja – cijepili ni 17 milijuna stanovnika. Opravdavaju se, međutim, kako su rezervirali po dvije doze za svakoga...

Uči (li) se od heroja?!

Ilustrativan je i „slučaj Izrael“, koji je već cijepio trećinu pučanstva, a i dalje uredno (bez ikakvih ograničenja i zastoja) prima Pfizerove i Modernine doze. No, Tel Aviv je dokazano najbolja mušterija farmaceutskih divova. Pfizeru su umjesto traženih 15 eura po dozi ponudili 30 eura. A pomoglo je i to što je glavni menadžer te kompanije Izraelac kojega je, inače, izraelski premijer Benjamin Netanyhu proglasio herojem Izraela. Mada, lako je biti heroj kad ti ponude dvostruku cijenu... Bila bi vjerojatno heroina i ona AstraZenecena Splićanka da je Plenković mogao dublje zavući ruku u proračun. A budući da nije tako, Hrvatska, ipak, ne može učiti od heroja. Nego i dalje – sjediti...

A jedna od europskih država koja više ne želi sjediti je Njemačka koja se odlučila (i) za samostalne pregovore s Pfizerom, pa je tako dogovorila 80 milijuna doza cjepiva. Uz to, počeli su i pregovore s Rusijom o nabavci cjepiva Sputnjik. Mada, u tom se kontekstu može kazati kako je Berlin krenuo stopama „crne ovce“ EU-a - Mađarske. Službena Budimpešta se, u biti, prva snašla u siječanjskom kaosu. Mađarski je premijer Viktor Orban žurno u Moskvu poslao šefa diplomacije koji je odmah potpisao ugovor o kupovini velikih količina Sputnjika. I dok su sve glasniji oni koji tvrde kako je Pfizerovo cjepivo nepouzdano za pučanstvo u zlatnoj (životnoj) dobi, s ruskim nema takvih problema. Ruski suvereni fond koji je sudjelovao u razvoju Sputnjika V, objavio je 20. siječnja da je počeo postupak homologacije pri Europskoj agenciji za lijekove.

Rusko čudo

No, vidjeli smo, i bez toga je već poprilična navala na rusko cjepivo prema kojem je u početku izražavana povelika skepsa. A sad Angela Merkel nudi Moskvi njemačku pomoć kako bi se proveo europski postupak pa čak i za moguću „zajedničku proizvodnju“.

Drago je to, dakako, i Aleksandru Vučiću koji, zahvaljujući vječitoj zagledanosti u Moskvu, danas, eno, može cijepiti i umjetnike iz (prvog) europskog susjedstva. „Svijet je udario u glečer, baš kao što se to dogodilo s Titanicom. Bogati i najbogatiji spašavaju sebe i one koje vole. Tonemo zajedno s Titancom. Možda im to nije bio neki plan, ali to njima nije važno“, obrazložio je srbijanski predsjednik nabavku ruskih (i kineskih) cjepiva.

Jasno, i Bosna i Hercegovina je „na Titanicu“. I dok naš brod tone, tone... čuje se glazba... Zapravo se još ne zna ni kad će doći cjepivo, ni kada ćemo se cijepiti. Istina, Republika Srpska je preko ruske veze već osigurala nešto cjepiva. Za početak.

A (mi) ostali?! Potkraj prošlog tjedna stigla je razmjerno ohrabrujuća vijest: Covax mehanizam objavio je plan za distribuciju cjepiva protiv koronavirusa koji se odnosi na zemlje u razvoju, prema kojem će, do sredine godine, 145 zemalja koje spadaju u ovu skupinu dobiti doze za 3,3% pučanstva. Budući da je i BiH zemlja u razvoju (hmm..), Covax nam jamči 180 000 doza, Srbiju će dopasti 345 600, Albaniju 141 600, Sjevernu Makedoniju 103 200, Kosovo 100 800 i Crnu Goru 84 000 doza cjepiva.

Naravno, ako netko farmaceutskim kompanijama ne ponudi više eura.