Uskrs u digitalnom ozračju modernoga vremena


U većini razgovora i razmišljanja o kršćanstvu i vjerskim blagdanima, pogotovo na internetu, uvijek dođe red na neizbježna priča o paganima, dekristijanizaciji, sekularizaciji i posvjetovnjenju. Upravo u tom kontekstu analizirali smo što je „ostalo“ od Uskrsa na internetu danas...

Piše: Željko Ivković, Katolički tjednik

Osim čestitki te specijaliziranih kršćanski portala i web stranica može se reći kako čitav internet "vrvi" od neistina i poluistina o Uskrsu koje su, što je najgore, postale "istina".

Zajednička osobina svim laičkim raspravama na internetu je ponavljanje poluistina kako su kršćani "oteli" paganima njihove blagdane te ih pretvorili u svoje, kao i radost zbog neradnih dana koje uključuju putovanja, čokoladne darove u obliku zečeva te neizostavno "prejedanje" u obiteljima.

Oni za koje je Uskrs sinonim odlaska u crkvu, druženja i molitve u obitelji te radovanje pobjedi Spasitelja nad smrću, često su ismijavani, svedeni na "geto" te izolirani u tim raspravama.

Pesah i čokoladni zečevi

Većini obrazovanih ljudi poznato je da je Uskrs (Vazam, Vuzem, lat. Dominica in Resurrectione Domini: Nedjelja uskrsnuća Gospodinova), najveći kršćanski blagdan i temelj kršćanske vjere. No, kakve veze s tim imaju uskrsni zec i bojanje jaja?

Uskrs se slavi u proljeće, razdoblje kada sve cvjeta, životinje se bude iz svojih zimskih snova, a neke se biljke već počinju rasti. Proljeće simbolizira novi početak, ponovno rođenje i buđenje prirode...

Upravo tu stupaju "internet sveznalice" koje su o kršćanstvu pročitale ravno nijednu knjigu te prepričavaju i kopiraju neistinite ideje da se porijeklo Uskrsa pronalazi iz raznih drevnih religija kao što je npr. germanska božica Ostara ili Eostara (eng. Easter, njem. Ostern). Samo njezino ime govori o sličnosti s engleskim/njemačkim nazivom Uskrsa. Ostara je germanska božica proljeća, zore i plodnosti... Simboli koji se vežu uz nju su jaja i zečevi. Suodnos je jasan kao i "teorije zavjere" koje iz toga proizlaze. Ljudima su draži čokoladni deserti u obliku zeca ili jaja te razmišljanje da su kršćani oteli blagdan od pagana nego činjenica da je Sin Božji umro na križu za spasenje cijeloga svijeta.

Zaboravlja se podatak kako je Uskrs često i stariji od nekih paganskih božanstava te da se u  ranokršćansko doba slavio svake nedjelje – koja je i danas zapravo spomen-čin toga događaja. Od sredine 2. st. počelo se Kristovo uskrsnuće slaviti jedanput godišnje, ali je nadnevak slavljenja bio predmetom razmirica. Tradicija maloazijskih Crkava bila je za 14. dan mjeseca nisana, dan židovske Pashe, odnosno prema evanđeljima – Isusove smrti, a rimska tradicija bila je na nedjelju nakon toga datuma. Izračunavanje je bilo otežano time što se židovska lunarna godina nije podudarala s građanskom, solarnom godinom. Razmimoilaženja su razriješena na ekumenskom koncilu u Niceji 325. Određeno je da se Uskrs slavi u nedjelju nakon prvoga punog mjeseca – uštapa (između 21. ožujka i 25. travnja).

Iščekivanje neradnih dana

Kada smo demistificirali najčešću podvalu kršćanima u svezi s laži da je Uskrs "ukraden" važno je napomenuti kako je pad vjerske prakse, najčešće u urbanim džunglama modernih gradova, sveo religiozne vrednote na niske grade, ali je ostala tradicija neradnih Velikih petaka i Uskrsnih ponedjeljaka. Tako se mnogi ljudi iskreno raduju Uskrsu samo zbog slobodnih, a plaćenih dana. Problemi su to koji se tiču i kapitalističkih sustava u kojima kao zombiji žive i rade moderni ljudi koji radno mjesto doživljavaju "užasnim prostorom", "robijom" ili nužnim "zlom" za preživljavanje.

Upravo u tom životnom kontekstu dolazi do izražaja moderna pojava rastakanja vjerovanja koje stoljećima uči Crkva, a sve se manifestira u činjenici današnjeg "švedskog" stola u kojemu moderni čovjek od vjere uzima samo ono što mu odgovara. Najčešće su to neradni blagdani, slavljenje kumstva, vjenčanja na oltaru te tako kršćanstvo, sakramenti te blagdani za sve vjernike nemaju isto značenje.

A gdje su tu Hrvati?

Zanemarimo na trenutak moderne milijunske megalopolise i probleme koje imaju protestantske Crkve, pa i dijelom Katolička Crkva, u nekim državama Zapada. Važno je napomenuti jednu bolnu pojavu koja se tiče dijela interneta na hrvatskom jeziku.

Učestalo ismijavanje npr. pekara koje ne prave i prodaju pecivo s mesom petkom u korizmi, prijetnje tužbama zbog "posnih menija", svođenje Uskrsa na odlazak na Jadransku obalu ili u tržni centar koji na taj dan "treba raditi", postavlja pitanje iskrenosti o religijskim osjećajima za vrijeme popisa pučanstva u Hrvatskoj...

Kako je moguće da "većinski katolička zemlja" ima uglavnom negativne komentare o vjeri, Uskrsu i općenito kršćanstvu?

Zasigurno tada na scenu stupa teorija da su protivnici nečega često glasniji, nametljiviji i dosadniji, pogotovo kada treba anonimno komentirati i iznositi svoje frustracije na neku temu.

Na kraju možemo reći da kompleksan pojam sekularizacije, koji obuhvaća lepezu raznoraznih značenja od oduzimanja crkvene imovine, preko sekularizacije klerika do gubljenja značenja religije u suvremenom svijetu, u bespućima interneta sveden je na činjenicu da su ljudi, duhovno izgubljeni. Vjernici su predstavljeni čudacima, dok su "modernjaci" ljudi sutrašnjice.

Naposljetku, može se reći da Uskrs često bude nijekan uz samo negiranje postojanja duhovne dimenzije čovjekova života.

Činjenica da Zapadni čovjek odbacuje svoju duhovnu tradiciju, a Uskrs svodi na neradne dane ili prejedanje, dok se kriomice ili na mala vrata uvodi new age duhovnosti, sektaštvo ili joga, pokazuje kako se religioznost nalazi u dubinama duše svakoga čovjeka, premda se njezini pojavni, unutarnji i vanjski oblici mogu mijenjati.  

Uskrs je isti kroz 2 000 godina, ali nažalost njegova manifestacija posljednjih pola stoljeća u ljudskom društvu trpi velike povijesne i društvene promjene. Međutim, kada se sve zbroji zasigurno je više onoga što je Uskrs promijenio na bolje. Uskrs stoji na početku našega vjerovanja, on je razdjelnica povijest. Kršćanstvo je od početka naskroz u znaku Uskrsa. Bez toga događaja, bez te svetkovine, bez vjere da je Krist Isus uskrsnuo od mrtvih, ne bi bilo kršćanstva, ne bi se vjera širila, a vjera bi bila bez temelja, bez čvrste podloge. Sretan Uskrs!