Anne Marie Javouhey

Hrabro živjeti za misiju


Pišemo o Blaženoj Anne Marie Javouhey, utemeljiteljici misijske družbe Sestara Sv. Josipa iz Clunya.

Piše: Lidija Pavlović-Grgić

Anne Marie Javouhey [Žavui] rođena je 10. studenoga 1779. u selu Chamblanc, u Burgundiji u Francuskoj. Sretno je odrastala u tradicionalnoj katoličkoj obitelji Balthasara [Baltazar] i Claudine [Kloden], koja nije izgubila vjeru ni u vremenu Francuske revolucije kada je mala Anne oko katekizma okupljala seosku djecu i tako pomagala svećeniku suočenom s progonom. Vrt njezina doma bio je pravi mali oratorij u kojem je djevojčica satima molila osjećajući kako u njoj raste budući poziv. Jedne noći je u nazočnosti progonjenog svećenika, članova obitelji i bliskih prijatelja svoj život povjerila Bogu.

Naći svoje mjesto

Bijes revolucije uništio je sve samostane, a Anne je u tom metežu tražila mjesto za početak svoje misije – prvo u Besanconu gdje je Jeanne-Antide Thouret [Žan-Antid Ture] pokušavala oživjeti sestre milosrdnice, a zatim u La Trappeu u Valsainteu u Švicarskoj gdje je upoznala Augustina de Lestrangea [Ogusten d Lestranže]. Kada je shvatila da njezina misija ne može zaživjeti na tom mjestu, počela je djelovati na različitim poljima – kateheza, skrb o siročićima, vođenje malih besplatnih škola… No, u svemu tomu doživljavala je samo neuspjehe živeći u velikom siromaštvu.

Međutim, nada se pojavila 1804. kada je papa Pio VII. posjetio u Francuskoj i zaustavio se u Chalon-sur-Saôneu. Anne je s tri sestre razgovarala s njim i on ih je ohrabrio u njihovu pozivu – tako će četiri članice obitelji Javouhey postati prve redovnice nove kongregacije. Potom im je pristupila još jedna mlada žena i Anne je pošla kod biskupa u Autunu. On joj je savjetovao da načini konstitucije i statut nove družbe koja je zaživjela 1807. Devet mladih žena izreklo je 12. svibnja te godine zavjete pred biskupom u crkvi Sv. Petra u Chalonuu.

Sestre iz Clunya

Nakon toga dobila je dopuštenje da koristi sjemenište u Autunu, koje je postalo društveno vlasništvo. Tu je organizirala školu za djevojke i poučavala ih ručnom radu. Časne sestre postale su i medicinske sestre koje su pomagale ranjenim vojnicima, povratnicima sa španjolskog bojišta u Cluny. Poslije tri godine bila im je potrebna još jedna kuća, pa je Balthasar Javouhey 1812. svojim kćerima i njihovim susestrama kupio bivši samostan Recollets u Clunyu. Uskoro će naziv Cluny postati dijelom identiteta redovnica čija je družba danas poznata na pet kontinenata kao Sestre Sv. Josipa iz Clunya.

No, one su namjeravale djelovati i izvan Francuske te postati misionarke tamo gdje će poučavati, liječiti i Bogu privoditi i siromašne i bogate, i crne i bijele, „svu djecu istoga Oca“.

Tako su 1817. pošle u svoju prvu misiji na malo poznati i udaljeni otok Bourbon (Reunion), a kasnije su se zaputile i u Senegal, Indiju, Sierra Leone, Madagaskar i druge krajeve gdje su učinile puno dobrih djela na duhovnom i planu ljudskih prava te podizanja kvalitete života lokalnog stanovništva.

Za slobodu robova

U Francuskoj Gvajani zalagale su se za domoroce i njihovo oslobađanje iz ropstva. Tu je 1828. s. Anne osnovala zajednicu Mana – izgrađeno je selo s infrastrukturom, stanovnici su poučavani poljoprivredi, zbrinuti su gubavi i oni koji su, želeći slobodu, tražili utočište. Unatoč opasnostima i kritikama, pomogla je mnogima doći do slobode i emancipacije, a jedan od njezinih pothvata u tom smislu bio je 1835. kada je pripremila 500 robova za oslobođenje. „Iako je morala često ostajati u Francuskoj, rado je obilazila misijske zajednice svoje družbe. Izniman je bio njezin prinos obrani dostojanstva domorodaca. Kolonizatori ju nisu uvijek dobro prihvaćali, ali su njezina djela i riječi dotaknula njihova srca. Zahvaljujući djelovanju njezine družbe u odgoju, školstvu, zdravstvenoj skrbi i općenitom razvoju i napretku, robovi su počeli doživljavati svoju emancipaciju. Često je bila sama protiv onih koji su se odupirali dobrobiti potlačenih ljudi, ali je uvijek radila na afirmaciji domaćih ljudi.

Zahvaljujući njoj, prvi Senegalci su 1840. postali svećenici, a formaciju su primili u Bailleeulu, na sjeveru Francuske. Može se reći da je ona u tome bila vizionarka. Današnji rast domaćih svećeničkih zvanja u misijskim zemljama upravo potvrđuje činjenicu da je vrlo važno voditi brigu za domaće duhovne pozive. U tome je sestra Ana Marija znatno uspjela i ostavila nam primjer“, zapisao je vlč. Odilion Singbo o redovnici koja je u trenutku svoje smrti 15. srpnja 1851. imala više od 1 000 duhovnih kćeriju u 140 zajednica diljem svijeta.

 

Neustrašiva redovnica

„Bila je strastvena i neustrašiva, puna ljubavi i uvijek spremna oprostiti, ispunjena dobrotom koja ne poznaje granice. Živjela je u intenzivnoj povezanosti s Bogom koji ju je jačao u vremenima borbi i bio njezin pokretač u nesebičnoj službi za dobrobit bolesne djece i siromašnih. Njezina proročka intuicija, prirodni talent za poučavanje, smione inicijative i kreativnost imali su korijene u njezinu nikad upitnom pouzdanju u Boga i uvjerenju da ju je On pozvao. Srce joj je uvijek bilo ispunjeno zahvalnošću“, zapisale su o njoj ovovremene susestre koje nastoje slijediti put svoje utemeljiteljice koju je 15. listopada 1950. papa Pio XII. proglasio blaženom.

Danas družbu Sestara Sv. Josipa iz Clunya čini oko 2 600 redovnica u 57 zemalja, 30 provincija i 418 zajednica na pet kontinenata. Djeluju u području evangelizacije, zdravstva, edukacije i socijalnih projekata te su osobito aktivne u Africi (Niger, Tanzanija, Kamerun), Južnoj Americi (Kuba, Argentina) i Indiji gdje su im prioritet siromašne i napuštene osobe.

Izazovi današnjice

„Misionarska ekspanzija koju je pokrenula Anne-Marie Javouhey nastavlja privlačiti i nadahnjivati njezine sestre. Posvećujemo se na osobnoj, redovničkoj i društvenoj razini radu na oslobođenju neslobodnih. Počinjemo od sebe, naših zajednica i udruženja, a svoje napore osobito usmjeravamo u obrazovanje, okoliš i na osobe pogođene trgovinom ljudima i klasnom diskriminacijom“, ističu redovnice koje nastoje odgovoriti izazovima današnjice. U tome im pomaže zajedništvo s Bogom i jednih s drugima.

„Dijelimo sve naše radosti i poteškoće. Zajedno tražimo razlučivanje poziva Duha Svetoga, tumačenje znakova vremena i odgovaranje na njih najbolje što možemo. U našem molitvenom životu dopuštamo da nas Krist posjeduje i preobrazi, tako da kroz nas može zračiti svoju ljubav prema Bogu. Ukorijenjene u molitvi, mi smo kontemplativne redovnice u akciji, koje svakodnevno njeguju svoju vezu s Bogom“, navode časne sestre koje slijedeći svoju utemeljiteljicu osobito štuju Sv. Josipa, nebeskog zaštitnika i uzora družbe, kao i Sv. Terezu, Sv. Martina, Sv. Franju Ksaverskog i Sv. Petera Clavera [Klaver].

Od njih, dodaju, uče postići jedinstvo s Kristom i hrabri žar u misijskoj službi, a u tom smislu imaju i posebnu molitvenu praksu.

„Svakoga dana u mjesecu sestre naše družbe mole za jednu od misija u određenom dijelu svijeta, a popis s rasporedom molitve nalazi se na našoj mrežnoj stranici. Pridružite nam se u toj molitvi“, poručile su Sestre Sv. Josipa iz Clunya.