Piše: fra Ivica Perić/ Katolički tjednik

Bila je ovo godina kakvu nitko od nas nije očekivao. Godina u kojoj smo se morali prilagoditi nekim novim pravilima. Pravilima koja nam je nametnula pandemija koronavirusa u cijelome svijetu.

Moliti se…
Nadam se samo kako će cijela ova situacija otvoriti oči svjetskim moćnicima koji već dugi niz godina milijarde troše na kojekakva naoružanja, uključujući i nuklearno oružje. A to im neće pomoći – pokazala je ova godina – niti u borbi protiv gladi, niti u borbi protiv epidemija. Uzalud im sada sve naoružanje, ono nam ne vrijedi u ovoj situaciji kojoj još uvijek ne vidimo kraja. Vrijeme je da se sredstva počnu ulagati u ljude, zdravlje, u školovanje djece, u zaštitu prirode i okoliša.

I kod nas u Kivumuu situacija nije nimalo laka. Zbog koronavirusa sve je u blokadi, mnogi su bez ikakva posla, a višemjesečne kiše uništile su sve ono što su ljudi posadili pa je gladnih sve više. Ionako teška situacija sada je još teža.

Koronavirus širi se i po Ruandi, samo se to kod nas ne može tako pratiti kao u Europi. Ovdje ljudi, posebno u ruralnim područjima kao što je Kivumu, najčešće ne idu liječniku jer nemaju nikakvu zdravstvenu skrb, a nemaju novaca platiti liječenje. I nisu u mogućnosti održavati higijenu kao Europljani. U našoj župi Kivumu živi 40 000 stanovnika i niti jedna jedina kuća nema dovod vode. Koriste se vodom sa slavina koje smo postavili na nekoliko mjesta u selu. Uz to, mnogima je već uvelike oslabljen imunitet jer nemaju redovite obroke, ne odlaze liječniku. Zato se molimo da to sve ovdje ne uzme prevelik danak.

Kad nema posla – pronaći ga
Kao što znate, u okviru Centra Otac Vjeko imamo oko 700 djece i mladih o kojima skrbimo, a koji pohađaju jednu od naših obrazovnih ustanova: vrtić, osnovnu školu te dvije srednje škole – strukovnu i tehničku.

Nama je školska godina počela sredinom siječnja 2020. i uspjeli smo odraditi dva mjeseca nastave. Prateći razvoj stanja u Europi, vezano uz koronavirus, i u Ruandi je vlast u ožujku donijela odluku o zatvaranju svih vrtića, škola i fakulteta.

Naš Centar Otac Vjeko bio je zatvoren sve do početka studenoga kada je stiglo odobrenje za otvaranje srednje škole, dok se za osnovnu još uvijek čeka dozvola.

Dok su nam škole bile zatvorene, učitelji su ostali bez posla. Kako bismo im osigurali plaću, predložili smo im da nam dođu pomagati u rekonstrukciji našeg školskog Centra. Dok nije bilo nastave, odlučili smo dograditi dio te povećati broj radionica i učionica kako bismo mogli primiti u škole još više djece. Nova radionica za stolare i zavarivače je izgrađena, uređene su nove učionice za vrtić i osnovnu školu. Svi učitelji pristali su na ovaj prijedlog i dolazili su raditi s nama svakoga dana.

Osmislili slobodno vrijeme
Kako su nas mjesecima pratile stalne kiše i uopće nismo imali sušnih razdoblja, većina usjeva je uništena. Naši župljani i na ono malo zemlje što imaju u svojim vrtovima, uglavnom nisu mogli ništa proizvesti jer sve im je propalo od velike količine kiše. U vrijeme dok nam djeca nisu dolazila u školu, u selu smo dijelili hranu kako bi svi naši korisnici i njihove obitelji, ali i drugi mještani Kivumua imali barem jedan obrok u danu. Podijelili smo tako više od 15 tona hrane – graha, riže, kukuruznog brašna...

Da nisu po cijele dane na ulici dok nema nastave, za naše osnovnoškolce smo, raspoređene u manje skupine, organizirali treninge stolnog tenisa, kupili smo im bicikle, a okupili smo i ekipu za šahovski klub.

Izgradili smo još nekoliko mjesta na kojima učenici i školsko osoblje mogu oprati ruke, popravili smo nadzorne kamere oko cijelog školskog kompleksa te smo na ključnim mjestima postavili vanjsku rasvjetu radi sigurnosti naših učenika. Kupili smo i nove printere koji su nam potrebni za brojne školske materijale.

Izgradili smo temelje za spremnike za vodu, opremljene novim filtrima i crpkama za vodu, oličili sve učionice te popravili stolice i školske klupe.

Dobre vijesti!
I za kraj mog javljanja, jedna stvarno velika vijest. S početkom nove godine krećemo s izgradnjom sportske dvorane za naš Centar Otac Vjeko! Dvorana će nam biti od velika značaja jer kiše su sve češće i jače pa naši učenici moraju prekidati svoje treninge košarke, odbojke, plesa, gimnastike.

Sve to uspijevamo, prije svega, zahvaljujući svima vama koji nas nesebično pomažete svojim donacijama te kroz projekt Prijatelj Centra Otac Vjeko putem naše Humanitarne udruge Srce za Afriku. Hvala vam od srca što ste karika našega lanca ljubavi i dobrih djela!

Potresle su nas tragične vijesti iz naše Hrvatske o razornu potresu, žrtvama, srušenim mjestima i gradovima. Molimo se za vas, prijatelji naši, da smognete snage i u ovim teškim vremenima, da prebrodite šokove koje ste doživjeli i da ponovno svi ujedinjeni pomognete ljudima kojima je pomoć sada i te kako potrebna.

Želim vam svima mirnu, zdravu i blagoslovljenu, te u svakom pogledu bolju, 2021. godinu!

Mir i dobro!