Agresivni nacionalizam potiče mržnju prema kršćanima


Agresivni nacionalizam u Indiji, Kini, Burmi i Pakistanu krivi je za porast nasilja i drugih zastrašivanja protiv vjerskih manjina, posebice kršćana, a Zapad ne uspijeva pretvoriti "riječi zabrinutosti" u akciju, to jest konkretni odgovor, stoji, između ostaloga, u izvješću ACN-a o ljudskim pravima u svijetu za 2018.

Foto: Zemlje u kojima se krše prava religijskih manjina označene su bojom

Foto: Zemlje u kojima se krše prava religijskih manjina označene su bojom

Izvješće katoličke humanitarne organizacije ACN (Pomoć Crkvi u nevolji) za 2018. utvrdilo je, procjenjujući svih 196 zemalja svijeta, kako je "ultranacionalizam" vladinih i ne-državnih aktera izazvao mržnju protiv manjina u mnogim zemljama, uključujući vodeće regionalne sile  poput Indije, Kine i Pakistana.

Izvješće, koje se radi svake dvije godine, otkrilo je da je "religijska nepismenost", uključujući i medije i nedostatak političke akcije na Zapadu pogoršala taj problem, zaključivši da mnoge vjerničke manjinske skupine pate zbog "zavjese ravnodušnosti".

U izvješću se navodi: "Većina zapadnih vlada nije pružila hitno potrebnu pomoć manjinskim vjerskim grupama, posebno raseljenim zajednicama koje se žele vratiti kući."

Većina vlada nije ponudila raseljenim grupama "manjinskih vjera" pomoć kako bi omogućili njihov povratak u sjeverni Irak i drugdje nakon uništenja Islamske države i drugih terorista.

Istraživanje katoličke humanitarne organizacije utvrdilo je da je medijska pokrivenost militantnog islama usredotočena gotovo isključivo na borbu protiv Islamske države i povezanih skupina, a  uvelike je zanemarila nemilosrdno širenje militantnih islamističkih pokreta u dijelovima Afrike i Azije te drugdje na Bliskom Istoku.

Prema izvješću, glavni pokretač rasta ekstremizma je rastući sukob između sunija i šija, suparničkih pravaca islama.

Također se navodi da je situacija za manjinske vjerske skupine u 25-mjesečnom razdoblju, od prošlog istraživanja, pogoršana u gotovo polovici zemalja klasificiranih kao "značajna kršenja vjerske slobode", to jest u 18 od ukupno 38 zemalja.

Pogoršanje netolerancije prema vjerskim manjinama značilo je da su se u 19-godišnjoj povijesti izvješća pojavljuju dvije nove države: Rusija i Kirgistan - i to u kategoriji "diskriminacija".

Također, u nekim slučajevima, kao što je Saudijska Arabija i Sjeverna Koreja, situacija je bila toliko loša da je u promatranom razdoblju bilo teško zamisliti da bi se moglo pogoršati.

Izvješće je istaknulo eksploziju ekstremističkih napada militanata protiv ciljeva na Zapadu te da je opasnost od takvih terorista "univerzalna, neposredna i uvijek prisutna".

Vjerska sloboda u svijetu 2018. obilježena je rastom islamofobije i antisemitizma na Zapadu.

Sažimajući glavni zaključak izvješća, John Pontifex, rekao je: "Agresivni ultranacionalizam,  bilo da se radi o tvrdolinijaškim vladama ili nasilnim ekstremističkim skupinama, doprinosi da se mnoge manjinske vjerske skupine osjećaju kao stranci u svojoj zemlji. Oni su lagani ciljevi u novoj eri neznanja i netolerancije. Istina, postoje neki poput Rohingyanskih muslimana čiji je položaj na Zapadu dobio odgovarajuću pažnju, ali mnogi drugi - kao što su kršćani u Nigeriji, Ahmadije u Pakistanu i Baha'i u Iranu - osjećaju napušteno od strane Zapada gdje su vjerske slobode skliznule s ljestvice prioriteta ljudskih prava."

KT