Palestinski veleposlanik pri Svetoj Stolici Issa Kassissieh intenzivirao je tijekom ožujka susrete s visokim vatikanskim diplomatskim dužnosnicima naglašavajući potrebu za trenutnom humanitarnom pomoći i pozivajući na prekid vatre uoči najsvetijih dana u kršćanskom i muslimanskom kalendaru.

"U Gazi je prava kriza, ljudi su glasni i žedni, nedostaje lijekova, bolnica, a škole su zatvorene... djeca, majke i starci su ti koji plaćaju najveću cijenu", rekao je Kassissieh i zahvalio Svetome Ocu na njegovim opetovanim molitvama i pokušajima za iznuđivanja prekida vatre.

U intervju za katoličku mrežnu stranicu cruxnow.com Kassissieh je također pozvao Izrael da obrati pozornost na apele međunarodne zajednice te je uspješnim označio i sastanak s vatikanskim tajnikom za odnose s državama nadbiskupom mons. Paulom Gallagherom.

Veleposlanik Palestine iskazao je nemjerljivu zahvalnost naporima Svete Stolice da potakne trajni mir u Svetoj zemlji. Također je pohvalio i medijski nastup Rimskog biskupa, kardinala, nadbiskupa i katoličkih vjernika, posebice iz Italije i Irske, koji konstantno upozoravaju na nerazmjernu uporabu vatre.

Što s Jeruzalemom?

Razgovor između Kassissieha i mons. Gallaghera također se dotaknuo posebnog statusa Jeruzalema i potrebe osiguranja pristupa svetim mjestima, kao što su džamija Al-Aqsa i Crkva Svetog groba, kako bi se osiguralo da Jeruzalem ostane duhovno središte monoteističkih religija.

Što se tiče statusa Jeruzalema Kassissieh je rekao kako bi se o svemu moralo više razgovarati s lokalnim crkvama, patrijarsima i poglavarima u Jeruzalemu, kako bi imali jedinstvenu viziju budućnosti Jeruzalema. Ipak, naglasio je kako je ključna uloga Svete Stolice, a da se cijela rasprava mora temeljiti rezolucijama Ujedinjenih naroda vezanim uz palestinsko pitanje.

Zaključili su kako je potrebno "očuvati ljepotu mozaika starog grada Jeruzalema i osigurati očuvanje kršćanske baštine na ovom području".

Što se tiče humanitarne situacije u Gazi, Kassissieh je rekao da je rekao Gallagheru da su na graničnom prijelazu Rafah između Egipta i Pojasa Gaze kamioni puni humanitarne pomoći blokirani dok su unutar Gaze "glad, kaos, a zdravstveni sustav je u potpunom kolapsu".

"Svi gledaju TV, vide to u očima djece, tu patnju. Naša djeca su u nezamislivim traumama", rekao je, posvijestiši kako "katastrofa u kojoj se nalazimo treba godine i godine da se zaliječi".

"Gaza je postala groblje za našu djecu. Moramo natjerati svjetske vođe da protresu svoju savjest, kao što je slučaj sa Svetim Ocem", dodao je, izrazivši nadu da će "pokolj prestati", do kraja ramazana.

Crkva prva koja pomaže

Kassissieh je pohvalio crkvenu mrežu dobrotvornih organizacija i institucija kao što su Caritasi i različite organizacije. Svoje hvala izrekao je i naporima Latinske patrijaršije da pomogne potrebitima, te je pohvalio Papu što je u stalnom kontaktu sa župnikom vjerničke zajednice Svete Obitelji u Gazi, koja trenutno pruža utočište za oko 600 ljudi.

“Oni žive u užasu, čuju bombardiranja i vojne strojeve, a danas je taj glas jači od glasa zvona. Sveta Stolica želi vidjeti trenutni prekid vatre i dati nadu za ljude", rekao je na sastanku s Gallagherom, na kojemu se, također, raspravljalo o ograničenjima u vezi s kretanjima kod svetih mjesta u Jeruzalemu tijekom ramazana i uoči Uskrsa. Kassissieh smatra da je to "recept za pogoršanje situacije i za više bijesa".

"Očekujemo da će Izrael prema Ženevskoj konvenciji olakšati i ne komplicirati situaciju", rekao je ističući kako je pristup svetim mjestima "osnovno ljudsko pravo vjernika". Pozvao je Katoličku Crkvu da nastavi "konstruktivne napore sa svojim partnerima, sa svjetskim čelnicima, kako bi osigurali prekid vatre" te da pomogne u izradi mape puta, uključujući jasan vremenski okvir za postizanje rješenja s dvije države.

Inzistirao je da i druge države trebaju slijediti odluku Svete Stolice i priznati državu Palestinu na temelju granica iz 1967., što je "jedini način za postizanje sveobuhvatnog mira". U razgovoru je istaknut i poseban odnos između pape Franje i palestinskog predsjednika Mahmouda Abbasa.

Ne rade samo diplomatski predstavnici Svete Stolice i Palestine. U proces postizanja mira uključeni su svi koji drže do morala i ljudskosti. Nažalost, koliko god diplomate radile iza kulisa čini se kako je izraelski vojni vrh, na čelu s premijerom Benjaminom Netanjahuom odlučio ići "do kraja". To podrazumijeva potpuni nestanak Hamasa s lica zemlje, ili barem iz Pojasa Gaze, a sudeći prema izjavama ministara, koji često govore što premijer misli, broj žrtava ih ne zanima, kao ni razaranje.

Ne prezaju ni od preseljenja palestinskog pučanstva, da je stvar ozbiljna pokazuju i izraelske privatne agencije za prodaju nekretnina koje već analiziraju koliko će vrijediti kvadrati stanova u Gazi, posebno u priobalju. Čini se kako je rukovodstvo te zemlje odlučilo ispraviti "pogrešku" koju je 2005. napravio tadašnji premijer Ariel Šaron kada je povukao vojsku i 7 000 židovskih doseljenika iz te enklave te vlast prepustio Palestincima.

Poseban Uskrs u Gazi

Nažalost, nekoć dom uspješne i brojne kršćanske zajednice Gaza sada ima manje od 1 000 vjernika. Za usporedbu, kršćana je bilo oko 3000 kada je Hamas, nakon izbora, počeo upravljati ovom enklavom 2007.

Od početka sukoba 7. listopada 2023. živote je izgubilo 30 kršćana. Ova brojka uključuje i tragične smrti 17 ljudi koji su postali žrtve izraelskog napada na kompleks grčke pravoslavne župe odmah na početku rata i dvije žene koje su smrtno stradale od snajpera dok su bile unutar posjeda vjerničke zajednice Svete Obitelji. Nažalost, dodatnih 11 osoba podleglo je kroničnim bolestima za koje se nisu mogli adekvatno liječiti usred rata.

Tijekom proteklih pet mjeseci 800 kršćana i drugih potražilo je utočište u grčkoj pravoslavnoj crkvi Svetog Porfirija i katoličkoj crkvi Svete obitelji u Gazi. Sveta obitelj trenutno pruža utočište za 512 kršćana, uključujući 120 djece. Kompleksom trenutno upravlja jedan svećenik i sedam redovnika. Daju sve od sebe za potrebe onih koji trenutno žive u župi. Misno slavlje i molitva krunice svakodnevni su dio života, kao i redovita kateheza.

Latinski patrijarhat (katolička biskupija, koja obuhvaća Jeruzalem i okolicu) osigurava dva obroka tjedno po osobi i štrucu kruha svaka dva dana, što nije dovoljno.

Zbog nestašice hrane i čiste vode situacija je činila posljednje razdoblje korizme najgorim danima koje su kršćani župe Svete Obitelji proživjeli za života i najstarijih vjernika.

Dok se Katoličkoj Crkvi tijekom Velikoga tjedna, posebice u Svetoj zemlji, usprkos svih ograničenjima, uprizoruju otajstva Isusovih posljednjih dana, u Gazi malo kršćansko stado podnosi nadljudske napore kako bi preživjelo.

"Ovo će biti vrlo poseban Uskrs. Bliži smo nego ikad razapetom Spasitelju", rekao je neimenovani kršćanin u Gazi katoličkoj humanitarnoj agenciji Aid to the Church in Need (ACN).

Dok se vjernička srca i umovi okreću sjećanju na Kristovu muku u Velikom tjednu, moraju se prisjetiti i dijelova Njegova Tijela koji žive na prostorima Svete zemlje, a čiji su daleki pretci prvi upoznali Božjeg Sina. Molitva i vapaj za pomoć kršćanima Gaze nije beznadna, jer je Uskrs zapravo tek početak, a ne kraj. To najbolje znaju svi oni koji su okusili strahote rata.

Ž.I., KT