Iako je kršćansko stanovništvo Libanona uglavnom koncentrirano u planinskim područjima sjeverno od Beiruta, ipak, manji broj njih živi u južnom predjelu te zemlje, javlja ICC. Među njima su i žitelji Debla, ​​kršćanskog sela u blizini granice s Izraelom, koje je u središtu međunarodne pozornosti nakon što se pojavio video na kojem izraelski vojnik razbija Isusov kip maljem.

Maljem na raspelo

Statua koja prikazuje Isusa, skinuta s križa, značajno je oštećena tim oruđem. Video je izazvao široku osudu i gnjev diljem svijeta, uključujući i osudu najviših razina izraelskog vodstva. Premijer Benjamin Netanyahu rekao je da je „zapanjen i ožalošćen“ incidentom, a dvojica uključenih vojnika uklonjena su s borbene dužnosti i osuđeni na 30-dnevne zatvorske kazne.

Talijanske snage iz misije UN-a u Libanonu zamijenile su uništen kip sličnim, dok je izraelska vojska objavila fotografiju metalnog raspela na, čini se, obližnjoj lokaciji, predstavljajući ga kao zamjenu i izražavajući „duboko žaljenje“ zbog incidenta.

Ipak, raspelo nije bio jedini objekt uništen posljednjih tjedana nego samo vrh ledenog brijega te upravo to ukazuje na sustavnost u uništavanju kršćanskih simbola koje je, čini se, imanentno izraelskoj vojsci. Naime, u razgovoru s medijima gradonačelnik Debla Akl Naddaf izjavio je da je više kuća u selu uništeno i da su izraelski vojnici razbili mnoge kipove svetaca pronađene unutar tih domova.

Kako događanja iz 2026. nisu iznimke možemo ukazati na događaje s početka ovoga rata iz 2024. kada je svetište Maqam Shamoun Al Safa, koje štuju i kršćani i muslimani, teško oštećeno izraelskim granatiranjem. Izrael je također uništio Melkitsku katoličku crkvu Sv. Jurja u južnom Libanonu otprilike u isto vrijeme.

Rossingov centar za obrazovanje i dijalog, međuvjerska organizacija sa sjedištem u Jeruzalemu, dokumentirao je 155 antikršćanskih incidenata u Izraelu 2025. To je uključivalo 61 fizički napad na pojedince i najmanje 52 napada na crkvene objekte, koje su izveli Židovi.

Ovome prilogu dodajmo i činjenicu da je maronitski svećenik vlč. Pierre El Raii ubijen je 9. ožujka u izraelskom granatiranju kršćanskog sela Qlayaa na jugu Libanona, dok je pomagao ranjenim župljanima, nakon što je prethodno odbio evakuaciju kako bi ostao uz vjernike.

Osjetljiva politička ravnoteža

Kršćani čine od 30% do 35% stanovništva Libanona i imaju značajan politički i društveni utjecaj u zemlji, koja je dom najveće koncentracije kršćana u regiji. Joseph Aoun, maronitski kršćanin i bivši vojni zapovjednik, sadašnji je predsjednik Libanona. Došao je na vlast u siječnju 2025. s 99 od 128 parlamentarnih glasova - ishod koji su neki analitičari opisali kao „čudo“ nakon gotovo tri godine parlamentarne blokade djelomično uzrokovane političkim utjecajem Hezbollaha.

Libanonski politički sustav izgrađen je na delikatnom sektaškom dogovoru o podjeli vlasti koji dodjeljuje vodeće uloge prema vjerskom identitetu - najznačajnije je rezervirati predsjedničku poziciju za maronita kršćanina, premijera za sunitskog muslimana i predsjednika parlamenta za šijitskog muslimana. Ovaj okvir, utemeljen na Nacionalnom paktu iz 1943. i kasnije prilagođen Taifskim sporazumom, osmišljen je kako bi se uravnotežio utjecaj između kršćana i muslimana. Međutim, posljednjih godina demografske promjene i politička fragmentacija opteretile su ovaj dogovor, a mnogi kršćani izrazili su zabrinutost zbog smanjenja zastupljenosti i utjecaja u odnosu na veću i politički mobiliziraniju muslimansku populaciju zemlje.

Ove napetosti pogoršala je prevelika uloga Hezbollaha, šijitske muslimanske političke stranke i milicije koju podržava Iran. Vojna snaga i politički utjecaj Hezbollaha često zasjenjuju državne institucije, što izaziva zabrinutost među mnogim kršćanskim vođama da se ravnoteža moći odmaknula od izvornog konfesionalnog modela.

Istodobno, podjele unutar kršćanskih frakcija - između stranaka povezanih s Hezbollahom i onih koje mu se protive - oslabile su njihov kolektivni politički glas. Dok se Libanon suočava s obnovljenim sukobima i nestabilnošću, ta dugogodišnja dinamika i dalje oblikuje i upravljanje i sigurnosne izglede kršćanskih zajednica i njihovih vođa. Napetosti u regiji ostaju visoke nakon tjedana intenzivnih borbi između Irana, uz pomoć njegovih regionalnih posrednika, i saveza Izraela i Sjedinjenih Država. Dok krhko primirje trenutno smanjuje nasilje, temeljne društvene napetosti i dalje se rasplamsavaju i prijete obnovljenim sukobom.

Ž.I., KT