UN sugerira da je kriza u Sudanu možda porasla do genocidnih razmjera od početka građanskog rata 2023. dok su SAD nešto ranije naznačile da vjeruju kako su RSF-ovci umiješani u genocid te su kao odgovor na to nametnule sankcije skupini i njezinim vođama, javlja ICC.

„Genocidna namjera jedini je razuman zaključak koji se može izvući iz sustavnog obrasca RSF-ovih etnički ciljanih ubojstava, seksualnog nasilja, uništavanja i javnih izjava koje izričito pozivaju na eliminaciju nearapskih zajednica“, piše u izvješću UN-a.

RSF je proveo brutalnu kampanju nasilja u darfurskom gradu Al-Fasheru, koja je kulminirala njegovim zauzimanjem u listopadu 2025. nakon 18-mjesečne opsade. Prema istražiteljima UN-a i višestrukim izvješćima, borci RSF-a provodili su masovna ubojstva, pogubljenja po hitnom postupku, mučenja i široko rasprostranjeno seksualno nasilje, namjerno ciljajući nearapske etničke zajednice poput Zaghawe i Fura.

Masovno i najveće raseljavanje u svijetu

U samo tri dana napada tijekom pada grada, ubijeno je više od 6 000 ljudi, uključujući tisuće unutar grada i druge ubijene dok su pokušavali pobjeći. Civili su masakrirani u kućama, studentskim domovima, pa čak i na sveučilištu, dok su bolnice i logori za raseljene osobe napadnuti, a ključni putevi pomoći bili su presječeni.

Zločini su uključivali ubojstva „od vrata do vrata“, otmice i uspostavljanje pritvorskih mjesta gdje su civili zlostavljani, dok su mnoga tijela navodno zakopana ili spaljena kako bi se prikrili dokazi.

Iako je nasilje u Al-Fasheru prvenstveno etničke prirode, građanski rat u širem smislu imao je razorne učinke na svakodnevni život civilnog stanovništva diljem zemlje. Najmanje 40 000 ljudi je ubijeno, a između 12 i 13 milijuna ljudi je raseljeno, što ovu krizu čini najvećom krizom raseljavanja na svijetu.

Prema izvješćima, više od 165 crkava zatvoreno je od 2023. Neke se koriste kao baze za vojne operacije, a ljudi koji su se u njima skrivali bili su istjerani ili ubijani kako bi napravili mjesta za vojnike. Također, svećenstvo je bilo meta napada.

Nažalost, dobro opremljene Sudanske oružane snage često bombardiraju crkve, neselektivno ranjavajući ili ubijajući one koji se unutra skrivaju, uključujući žene i djecu, dok progone suparničke snage RSF-a.

Obje strane sukoba odgovorne su za ogromnu ljudsku patnju i djelovale su na načine koji izravno ubijaju, štete i raseljavaju civile. U strahu od gubitka utjecaja ili prednosti na bojnom polju, obje strane su također blokirale humanitarnu pomoć da dođe do onih kojima je potrebna.

Među najgorim zemljama za kršćane

Situacija za kršćane u Sudanu dugo je bila teška, ali trenutno kršćanska zajednica u ovoj afričkoj zemlji prolazi kroz tešku krizu i raseljavanje. Ova stvarnost proizlazi iz vojnog preuzimanja vlasti 2021. i brutalnog građanskog rata koji je započeo 2023. To je potpuno poništilo napredak u vjerskim slobodama postignut nakon što je opresivni al-Bashirov režim svrgnut 2021.

^{Položaj Sudana u Africi}

Tamo gdje se ne vode borne kršćani se suočavaju s intenzivnom diskriminacijom: na sudovima, radnim mjestima i u školama. Preobraćenici s islama žive u stalnom strahu i suočavaju se s intenzivnim prijetnjama, uključujući socijalnu izolaciju, nasilje milicija i odbacivanje u režiji svojih obitelji. Povijesne kršćanske zajednice pate od prisilnog zatvaranja crkava te uništavanja njihovih bogomolja.

Na temelju procjena kršćani čine otprilike 5,4% stanovništva Sudana, što je 2 do 2,6 milijuna ljudi od ukupno 48-49 milijuna stanovnika. Većina stanovništva su muslimani (90%), a kršćanstvo djeluje kao manjinska vjera, uglavnom sastavljena od katolika, protestanata i Kopta, koncentriranih u urbanim područjima i Nubskim planinama.

Nažalost, Sudan se popeo za jednu stepenicu na listi praćenja progona kršćana i sada se nalazi na visokom četvrtom mjestu.

Ž.I., KT