Uto, 09. Studeni 2021. 11:13
Sjevernoafričku zemlju Libiju očekuju izbori u prosincu, ali i očitovanje o novom Ustavu te zemlje. Međutim, iza maske prividne demokracije naoružane skupine i frakcije stvarni su gospodari života i smrti.
Predsjednički izbori zakazani za 24. prosinca ne ulijevaju nadu. Čak i ako Libijci uspiju uspostaviti središnju vladu, malo je vjerojatno da će sloboda vjere biti zaštićena. To se može zaključiti prema nacrtu Ustava iz 2017. o kome se građani Libije trebaju izjasniti na referendumu koji će biti održan istoga nadnevka kad i izbori u prosincu, javlja ICC.
Nažalost, nacrt Ustava pretpostavlja da su svi Libijci muslimani, prelazak na drugu vjeru je zabranjen, a šerijatski zakon se koristi kao osnova za zakonodavstvo. S obzirom da se 17 egipatskih kršćana Kopta još uvijek vodi kao nestalo u Libiji, strah za živote i slobode kršćana u Libiji i dalje je velik.
Ova zemlja zauzima četvrto mjesto na listi država u kontekstu progona kršćana koji čine manje od postotka libijskog stanovništva. Obraćenike proganja njihova rodbina i rođaci dok kršćani iz drugih zemalja, kao što je Egipat, strepe od radikalnih islamskih skupina.
Deset godina nakon smrti diktatora Muammara Gaddafija i više od šest godina od stravičnog pokolja 21 kršćanina na plaži u režiji terorista Islamske države Libija se još uvijek suočava s neizvjesnošću. Pretpostavlja se da ima 60 000 kršćana u Libiji.
Ž.I., KT