Modijev posjet dolazi neposredno nakon povijesne izborne pobjede na izborima u Delhiju. Njegova stranka, BJP, osvojila je 48 od 70 mjesta u lokalnom zakonodavnom tijelu, čime je ostvarila svoju prvu pobjedu u gotovo 30 godina. Godine 2020. osvojio je samo osam mjesta. BJP-u, koji zagovara vjerski nacionalizam i diskriminaciju nehinduista, bio je krajnje potreban takav poticaj nakon što su ga šokantno loši rezultati na općim izborima 2024. prisilili na smanjenu ulogu kao dio koalicijske vlade.

U međuvremenu, izvješće koje je objavio Centar za proučavanje organizirane mržnje utvrdilo je porast incidenata govora mržnje od 74% prošle godine u usporedbi s 2023. Otprilike 10% od 1 165 zabilježenih incidenata usmjereno je na kršćane — populaciju koja prema službenim procjenama čini samo 2,3% stanovništva — dok je više od 98% slučajeva bilo usmjereno na muslimane, bilo same ili zajedno s kršćanima.

Zanimljivo je da se oko 80% zabilježenih incidenata dogodilo u državama pod kontrolom BJP-a, što je činjenica koja naglašava ulogu stranke u legalnom razotkrivanju vjerskih manjina, pa čak i poticanju nasilja protiv miroljubivih kršćanskih i muslimanskih zajednica.

Trenutačno 12 od 28 indijskih država ima zakon protiv konverzije: Arunachal Pradesh, Chhattisgarh, Gujarat, Haryana, Himachal Pradesh, Jharkhand, Karnataka, Madhya Pradesh, Odisha, Rajasthan, Uttarakhand i Uttar Pradesh. U većini ili svim ovim slučajevima, vlada pod vodstvom BJP-a pogurala je stvaranje ovih statuta.

Napisani pod krinkom zaštite građana od prisile, ovi zakoni kriminaliziraju obraćenje tako široko da zabranjuju gotovo sve vjerske aktivnosti manjina. U tipičnom primjeru, zakon protiv preobraćenja Uttar Pradesha zabranjuje "prelazak s jedne religije na drugu lažnim predstavljanjem, silom, neprimjerenim utjecajem, prisilom, namamljivanjem ili bilo kojim prijevarnim sredstvima".

Iako bi međunarodno pravo podržalo ovaj zakon u pogledu zabrane sile, zakonska definicija "privlačenja" je paralizirajuće široka i sama u sukobu s međunarodnim pravom. Prema zakonu Uttar Pradesha, primamljivanje uključuje "ponudu bilo kakvog iskušenja", uključujući "zadovoljstvo, laku zaradu ... besplatno obrazovanje u [] poznatoj školi koju vodi bilo koje vjersko tijelo ... bolji stil života, [ili] božansko nezadovoljstvo."

Prema ovoj definiciji, svaka vjerska aktivnost mogla bi se smatrati pokušajem prisilnog obraćenja. Čak je i nešto bezazleno kao što je objašnjavanje nečijeg pogleda na vječnu nagradu kažnjivo prema statutu.

Iako ovi zakoni imaju svoje korijene u ranoj postkolonijalnoj Indiji koja se bojala zapadnih kolonista koji nameću svoju religiju Indijcima, zakoni se nastavljaju širiti desetljećima kasnije pod Modijevom administracijom — koja je započela 2014. — otkrivajući da iza ovih zakona nije toliko briga za koloniste, a više za očuvanje statusa quo kojim dominiraju hinduisti.

U svom ažuriranju indijskih zakona protiv preobraćenja iz ožujka 2023., Luke Wilson, istraživač za Komisiju Sjedinjenih Država za međunarodnu vjersku slobodu (USCIRF), piše da "provedba zakona protiv preobraćenja na državnoj razini u Indiji sugerira da je namjera zakona spriječiti prelazak na 'nepovoljne' religije - poput kršćanstva i islama - a ne zaštititi od prisilnog prelaska."

International Christian Concern (ICC) redovito vidi kako ovi zakoni protiv obraćenja otežavaju vjerski život manjina u Indiji. ICC surađuje s mnogim pastorima koje napada rulja tijekom službe jer bi pjevanje i bogoslužje mogli navesti Hindusa da prijeđe na kršćanstvo. Slični napadi rulje događaju se i izvan crkvenih službi, ponekad ciljajući na programe širenja crkvene zajednice poput podjele hrane ili odjeće.

Nažalost, izvješća do kojih su došli djelatnici ICC-a pokazuju da su Modijevi sastanci u SAD-uuglavnom usredotočeni na gospodarska pitanja, uključujući regulatorno odobrenje koje Muskova tvrtka Starlink čeka u Indiji i prijetnju povećanih carina između dviju zemalja.

Kršćani u Indiji izgleda još moraju čekati na bolje dane…

Ž.I., KT